Pretvorbom Tehničke visoke škole u Tehnički fakultet u
sklopu zagrebačkog Sveučilišta 1926. godine, dolazi i do ojačanog
kadrovskog i materijalnog razvoja Stolice za elemente strojeva. Kada je
28.10.1927. konačno imenovan ing. Josip Boncelj za redovnog profesora iz
predmeta Konstrukcija strojnih dijelova, stvoreni su uvjeti za osnivanje
Zavoda. Stolica je preimenovana u Stolicu strojnih dijelova, a pripojena
joj je Stolica za prenosila i dizala. Ing. Josip Boncelj osniva 1928.
godine Zavod za konstrukciju strojevnih dijelova i postaje njegovim
predstojnikom. Zavod je preuzeo bogatu Zbirku strojnih dijelova koja je
nastajala od 1919. godine darivanjem te Zbirku nacrta strojnih
konstrukcija, dar specijalnih tvornica inozemne industrije. Uz otvorenje
Zavoda pokrenuto je osnivanje Laboratorija za znanstveno ispitivanje
strojnih dijelova. Značajno je da su se iz ovog Laboratorija kasnije
razvili mnogi drugi laboratoriji sadašnjeg Fakulteta ili su bili
potpomognuti dijelovima njegove opreme. U međuvremenu navedeni laboratorij
promijenio je ime u Laboratorij za elemente strojeva.
Do 1928. Stolica strojnih dijelova nije imala
stalnog predavača. Za to
mjesto bio je predviđen dr. phil. ing. Jaroslav Havliček, koji je bio
jedan od trojice organizatora utemeljenja Tehničke visoke škole 1919. Kako
Havliček nije mogao preuzeti nastavu iz Teorije strojeva, u nedostatku
nastavnika neko vrijeme predavali su Elemente strojeva, ing. L. Sorta,
Opće strojarstvo (1920.-1922.) prof. ing. Miloš Milošević i asistent ing.
Sušenkov. Od 1946. godine Katedru za elemente strojeva, dizala i prenosila
preuzima kao predstojnik prof. dipl. ing. Alfred Heim. Iz ove se Katedre
1950. godine izdvajaju kao zasebno znanstveno-nastavno područje prenosila
i dizala, a katedra postaje Zavod za elemente strojeva, čiji predstojnik i
nadalje ostaje prof.ing. Alfred Heim. Kako se prostorije Tehničkog
fakulteta nalaze na više mjesta u gradu, tako je i Zavod za elemente
strojeva smješten u zgradi na Kazališnom trgu (Trgu maršala Tita), gdje su
se, osim kabineta za nastavnike, nalazile i predavaonica i crtaonice za
održavanje nastave. Među studentima se za ovu lokaciju rabila kratica
TMT,
koja je nerjetko gubila izvorno značenje.
Godine 1956., kada se Tehnički fakultet razdvojio na više
fakulteta, Zavod za elemente strojeva postao je sastavnicom novoosnovanog
Strojarsko-brodograđevnog fakulteta (SBF) s nepromijenjenom lokacijom. U
to vrijeme u dvorišnim prostorijama zgrade na TMT-u Zavod osniva Radionicu
za izradbu nastavnih i oglednih pomagala, iz koje se, uz pomoć već
spomenute Zbirke strojnih dijelova i Laboratorija za ispitivanje strojnih
dijelova, kasnije razvijaju dva zasebna laboratorija, i to: Laboratorij za
elemente strojeva i Laboratorij za opće strojarstvo, preimenovan 1997./98.
u Laboratorij za strojne sklopove.
Preseljenjem Strojarsko-brodograđevnog fakulteta 1965.
godine u novoizgrađeni objekt u Ulici Ivana Lučića 5 (tada Đure Salaja 5)
Zavod za elemente strojeva smješten je sa svojim kabinetskim i
administrativnim prostorijama na trećem katu u zgradi deseterokatnog
"tornja", dok su oba laboratorija smještena u nekoliko prostorija u niskom
prizemlju. Nakon integracije Strojarsko-brodograđevnog fakulteta i Visoke
tehničke škole 1967. godine u novi Fakultet strojarstva i brodogradnje (FSB) Zavodu za elemente strojeva pridružuje se i kadrovski i smještajno
Katedra za elemente strojeva Visoke tehničke škole na čelu s prof. dr.
Eugenom Oberšmitom i višim predavačem dipl. ing. Brankom Kovačem. Odlaskom
u mirovinu prof. dipl. ing. Alfreda Heima 1970. godine predstojništvo
Zavoda za elemente strojeva preuzima prof.dr.sc. Eugen Oberšmit. U to
vrijeme na ovom Zavodu, uz već navedene nastavnike-profesore Heima i
Oberšmita te višeg predavača Kovača - djeluju još kao nastavnici prof.
dipl. ing. Franjo Kahle i doc. dipl. ing. Edmund Kron. Uz niz stalnih i
znatan broj honorarnih asistenata, koji rade u sklopu Zavoda prije svega
održavajući vježbe, ovdje je još značajno navesti dugogodišnje uspješno
djelovanje i vođenje administracije Zavoda, koju je inače organizacijski
uspostavio prof. dipl. ing. Alfred Heim, administrativne tajnice Zavoda
gospođe Nade Premužić (od 1947. do 1979. godine).
Reorganizacijom Fakulteta strojarstva i brodogradnje 1971.
godine Zavod za elemente strojeva postaje Katedra za elemente strojeva i
zajedno s Katedrom za mehaniku i nauku o čvrstoći čini Maticu za osnove
strojarstva. U ovoj organizacijskoj strukturi Katedra za elemente strojeva
ostaje do 1974. godine, kada na Fakultetu dolazi do nove reorganizacije sa
svrhom okrupnjavanja Zavoda s većim brojem katedara, tako da Katedra za
elemente strojeva ulazi u sastav velikog Zavoda za strojarstvo. Uskoro je
sazrela spoznaja da je struktura ovako glomaznih Zavoda potpuno
neprikladna, pa je već 1978. godine došlo do nove reorganizacije
Fakulteta, pri čemu je sada s proširenim nazivom Katedra za elemente
strojeva i konstrukcije, zajedno s Katedrom za matematiku i nacrtnu
geometriju i Katedrom za mehaniku i nauku o čvrstoći ušla u sastav Zavoda
za mehaničke konstrukcije, čije djelovanje počinje sa škol.god. 1978/79.
Na Katedru za elemente strojeva i konstrukcije prelazi kao nastavnik 1979.
godine prof. dr. sc. Aurel Kostelić, čijim se dolaskom pojačava rad na
primjeni računala u procesu konstruiranja. Dolazi do razvoja i primjena
teorijskih pristupa znanosti o konstruiranju, kao što je primjerice
metodičko konstruiranje i slično. Njegovom zaslugom osnovan je 1986.
godine u sklopu Katedre uz dva postojeća i treći laboratorij, i to
Laboratorij za osnove konstruiranja, lokacijski smješten u novi prikladno
uređen prostor u prizemlju tzv. južne zgrade Fakulteta. Nešto prije
odlaska u mirovinu prof. dr. sc. Eugena Oberšmita, voditeljstvo Katedre za
elemente strojeva i konstrukcije preuzima 1983. godine prof. dr. sc. Aurel
Kostelić, te ostaje njezin predstojnik do svoje nagle i prerane smrti
1996. godine. Nakon toga na dužnost voditelja Katedre izabran je prof. dr.
sc. Zvonimir Horvat.
Novim preustrojstvom Fakulteta strojarstva i brodogradnje
Sveučilišta u Zagrebu, koje je uspostavljeno početkom šk. god. 1997./98.,
ustrojen je novi Zavod za konstruiranje (kao sljednik prethodne Katedre za
elemente strojeva i konstrukcije) s dvije nove katedre, i to: Katedrom za
osnove konstruiranja, s voditeljem doc.dr.sc. Dorianom Marjanovićem, i
Katedrom za elemente strojeva i konstrukcija, čiji je voditelj doc. dr.
sc. Željko Cvirn. Predstojnik Zavoda za konstruiranje je prof. dr. sc.
Zvonimir Horvat. Namjera je novog ustrojstva osnažiti razvoj užih
znanstveno-nastavnih disciplina. Laboratorij za elemente strojeva i
Laboratorij za strojne sklopove usmjerili su svoju djelatnost na
znanstveno-istraživačke radove i na održavanje laboratorijskih vježbi iz
nastave elemenata strojeva, prijenosnika
snage i gibanja te
mehaničkih konstrukcija. Uz ove osnovne djelatnosti, u ovim laboratorijima
obavljana su i mnogobrojna ispitivanja i istraživanja za potrebe
gospodarstva. Zbog općepoznate i kroničnog manjka financijskih sredstava
navedeni su laboratoriji uvijek imali velikih poteškoća u nabavi potrebne
opreme i instrumentarija te shodno tome i njihovoj obnovi (primjerice
mjerni mostovi za tenzometrijska mjerenja naprezanja i opterećenja, mjerna
vratila i sl.). Održavanje i obnova takve opreme predstavljali su dodatne
probleme. Međutim, i u postojećim uvjetima oba su laboratorija našla
načina za svoje plodno djelovanje osobitim angažiranjem nastavničkog i
stručnog osoblja. Kroz više generacija oni su sami projektirali,
konstruirali, izradili mnogo ispitnih uređaja, naprava, pa i ispitnih
strojeva, kao što su npr. stroj na ispitivanje kliznih ležaja,
prednaponski uređaj za ispitivanje zupčanih prijenosnika i neelastičnih
spojki, dva uređaja za ispitivanje prijenosnika otvorenim tijekom snage,
uređaj za utvrđivanje trenja i trošenja (sistema TIMKEN) i niz drugih
naprava i modela. U izradbi ovih uređaja velike zasluge imao je
dugogodišnji tehnički laborant, VKV radnik gospodin Ivan Mikecin, koji je
radio u laboratoriju od 1953. do 1987. godine. Zahvaljujući tako stvorenoj
opremi i nužnijeg pribavljenog instrumentarijima, u okviru obaju navedenih
laboratorija izrađen je niz diplomskih radova, magisterija i doktorskih
disertacija.
|