|
Vrednovanje web izvora
Da bismo doli do odreenih dokumenata na webu koristimo razne pretraivae
(searchengines). Dokumente naene na webu prije nego ih iskoristimo
u neku svrhu potrebno je ocijeniti, odnosno vrednovati, evaluirati.
Na webu postoji jako puno dokumenata koji se bave vrednovanjem web izvora.
Neki od tih dokumenata su:
Evaluating
Sources
Evaluating
a web site
Evaluating
Web Sites: Criteria and Tools
Evaluating
Web Pages: Techniques to Apply & Questions to Ask
Zato je ono uope bitno? Pri naem pretraivanju weba nailazimo na desetke,
stotine ili tisue dokumenata kao rezultat naeg pretraivanja. Naravno
da svi oni ne sadre podatke koje smo mi trebali. Taj problem emo rijeiti
suavanjem ili irenjem pretraivanja pomou booleovih
logikih funkcija ili koristei neke od "wild
cards" znakova ili trunkacija. No, kada naemo dokumente koji
nam po sadraju odgovaraju i prije nego ih upotrijebimo, potrebno je provjeriti
kvalitetu tih dokumenata.
Osim nekih opih karakteristika pri izradi stranice, kao to su optimiranje
slika, prilagoenost stranica za rezoluciju 800X600 (koja je postala apsolutni
standard za web), jasna navigacija, dobar raspored linkova, itljiv tekst,
panju treba obratiti i na druge detalje.
Pri vrednovanju web izvora postavljamo si ista pitanja kao kod vrednovanja
tiskanih dokumenata.
Tko je autor stranice:
Da li je lako pronai tko je autor stranice, postoji li e-mail adresa
ili telefonski broj za kontaktiranje. Ako nije mogue otkriti tko je autor
da li nam takve stranice uljevaju sigurnost? Da li nam je autor dokumenta
poznat, je li on struan u tom podruju?
Tko odrava stranice:
Ponekad su autor i onaj tko odrava stranicu iste osobe, no takoer stranicu
mogu odravati razne institucije, kao npr. vlada, znanstvene ili kolske
ustanove, vojne organizacije. Stranice koje su vladine u nastavku imaju
".gov", neprofitne organizacije zavravaju sa ".org",
znanstvene ustanove sa ".edu", a komercijalne stranice
sa ".com". Naravno da stranice koje zavravaju sa ".com"
daju drugaiji pogled na odreenu informaciju nego stranice vlade ili
obrazovnih ustanova.
Koliko su svjee informacije:
Svakako obratiti panju na starost informacija. Naravno, to nije uvijek
bitno. Ako traimo ope informacije iz povijesti, npr rimsko doba ne igra
veliku ulogu kada je informacija stavljena na web. No ako traimo informacije
iz npr. medicine, istraivanja o tumorima, jako nam je vano da su informacije
svjee.
Koliko su informacije precizne:
Preciznost i tonost informacija je najtee ocijeniti. Moe ih se uporediti
sa informacijama za koje znamo da su tone. Takoer nakon to smo odredili
tko je autor stranice, moemo sa veom ili manjom sigurnou prihvatiti
tonost informacija.
Da li su informacije iskoristive za vau svrhu:
Ponekada se dogodi da smo zadovoljni i sa autorom stranice, i vremenom
kada je informacija postavljena, dogodit e se da informacije nije mogue
iskoristiti u svrhu za koje ste ih trebali. Potrebno je obratiti panju
za kakve korisnike je stranica izraena (za uenike, studente, znanstvenike,
iroke krugove?)
|