SIMPOZIJ

"TEORIJA I PRAKSA BRODOGRADNJE

IN MEMORIAM PROF. LEOPOLD SORTA"

 

 

 

STATUT

 

 

UVODNE ODREDBE

Članak 1.

 

Simpozij "Teorija i praksa brodogradnje in memoriam prof. Leopold Sorta" osnovali su 1974. godine bivši studenti istaknutog i uvaženog znanstvenika i profesora Leopolda Sorte kao oblik komuniciranja, razmjene znanja i iskustava unutar struke te zbog valorizacije rezultata znanstvene i stručne djelatnosti.

 

Simpozij je posvećen uspomeni na velikog učitelja i znanstvenika prof. Leopolda Sorte, koji je, u razdoblju od 1919. do 1956. godine, držao nastavu na Tehničkom fakultetu u Zagrebu iz mnogih predmeta brodograđevne i brodostrojarske struke te dao ogroman doprinos u školovanju i stručnom usavršavanju brodograđevnih i brodostrojarskih stručnjaka.

 

Simpozij je znanstveni skup brodograđevnih i brodostrojarskih inženjera te ostalih stručnjaka i znanstvenika vezanih za projektiranje, gradnju i korištenje brodova, drugih pomorskih objekata i brodske opreme.

 

Simpozij je otvoren svim stručnjacima, fakultetima, institutima, brodogradilištima, strukovnim udrugama i ostalim institucijama u zemlji i inozemstvu koje se bave brodograđevnom i brodostrojarskom strukom, odnosno korištenjem brodova i drugih pomorskih objekata.

 

 

Članak 2.

 

Simpozij se održava, u pravilu, jednom u dvije godine i to u različitim brodograđevnim središtima u Hrvatskoj.

 

 

Članak 3.

 

Administrativno je sjedište Simpozija na Fakultetu strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu, Ivana Lučića 5, Zagreb, gdje se pohranjuje i čuva sva dokumentacija Simpozija. Dokumentacija je dostupna zainteresiranim pravnim i fizičkim osobama u skladu s pravilima i uzusima o radu arhiva.

 

 

IZVORI SREDSTAVA

Članak 4.

 

Djelatnostima vezanim za organizaciju i održavanje Simpozija ne ostvaruje se profit.

 

Za pokrivanje troškova pripreme, održavanja, publiciranja radova i sl., pojedinog Simpozija sredstva se, u pravilu, osiguravaju iz slijedećih mogućih izvora:

            - kotizacija sudionika Simpozija,

            - potpora Ministarstva znanosti i tehnologije,

            - sponzorstvo gospodarskih subjekata, tvrtki, ustanova i pojedinaca,

            - prihodi ostvareni prodajom zbornika i drugih publikacija Simpozija.

 

 

JEZIK SIMPOZIJA

Članak 5.

 

Sudionici Simpozija, prema svom izboru, koriste hrvatski ili engleski jezik.

 

Iznimno, na Simpoziju se koriste i drugi jezici, ali je u tom slučaju organizator obvezan osigurati prevođenje.

 

 

ORGANI SIMPOZIJA

Članak 6.

 

Organi Simpozija jesu:

            1. Skupština Simpozija

            2. Stalni odbor Simpozija, u čijem je sastavu i Znanstveni savjet Simpozija

            3. Organizacijski odbor Simpozija,  u čijem je sastavu i Urednički odbor Simpozija

 

 

SKUPŠTINA SIMPOZIJA

Članak 7.

 

Skupština Simpozija sastaje se, u pravilu, na početku i na kraju rada svakog Simpozija, a sačinjavaju je svi sudionici Simpozija. Skupštinu zakazuje predsjednik Stalnog odbora Simpozija.

 

Predsjedavanje Skupštinom povjerava se, u načelu, Predsjedniku Stalnog odbora Simpozija, ukoliko Skupština ne odluči drugačije.

 

Skupština Simpozija donosi zaključke i odluke većinom glasova svih prisutnih sudionika Simpozija. O radu Skupštine vodi se zapisnik.

 

 

 

Djelokrug rada Skupštine Simpozija:

            - donosi Statut Simpozija,

            - razmatra izvješće o radu Stalnog odbora Simpozija za proteklo razdoblje koji se podnosi na početku rada Simpozija,

            - razmatra izvješće o radu Organizacijskog odbora Simpozija koji se podnosi na završetku rada Simpozija,

            - raspravlja i donosi odluke o osnovnim smjernicama za unapređivanje rada Simpozija te drugih skupova iz područja brodograđevne i brodostrojarske te drugih struka od interesa za hrvatsku brodogradnju,

            - bira ili potvrđuje Stalni odbor Simpozija.

           

 

STALNI ODBOR SIMPOZIJA

Članak 8.

 

Stalni odbor Simpozija sastoji se od 15 do 20 članova koje bira Skupština Simpozija iz redova istaknutih stručnjaka brodograđevne, brodostrojarske i drugih struka koje se bave brodogradnjom, brodarstvom ili proizvodnjom brodske opreme. Članovi odbora biraju se na Skupštini Simpozija većinom glasova. Njihov mandat traje do opoziva, a potvrđuje se, u pravilu, na svakom Simpoziju.

 

Članovi Stalnog odbora Simpozija između sebe biraju:

            - predsjednika,

            - dopredsjednika, koji ima ovlasti predsjednika u slučaju njegove spriječenosti,

            - blagajnika, koji se bavi poslovima financiranja,

            - tajnika, koji se bavi administrativnim poslovima.

           

Svi zaključci i odluke Stalnog odbora Simpozija donose se većinom glasova nazočnih članova, u principu tajnim glasovanjem. Donošenje odluka je punovažno kada sjednici Stalnog odbora prisustvuje više od 50% njegovih članova. Glasovanje se može organizirati i pismenim putem, preporučenom poštom.

 

Djelokrug rada Stalnog odbora Simpozija sastoji se u slijedećem:

            - provodi odluke Skupštine Simpozija te smjernice drugih znanstvenih i stručnih skupova od interesa za hrvatsku brodogradnju ili struku,

            - koordinira i nadzire rad svih organa Simpozija,

            - razvija suradnju s predstavnicima Države, HAZU, srodnim strukovnim udruženjima, brodogradilištima, fakultetima, institutima te stručnjacima u zemlji i inozemstvu,

            - bira članove Znanstvenog savjeta Simpozija,

            - u pripremi novog Simpozija sudjeluje pri izboru Organizacijskog i Uredničkog odbora Simpozija.

 

 

 

 

 

Predsjednik Stalnog odbora Simpozija ima sljedeće ovlasti:

            - saziva sastanke Stalnog odbora i predlaže dnevni red,

            - provodi odluke Stalnog odbora,

            - surađuje i potiče suradnju s predstavnicima vlasti, gospodarstva, institucija, znanstvenicima i stručnjacima važnim za Simpozij,

            - predstavlja Stalni odbor Simpozija.

 

 

ZNANSTVENI SAVJET SIMPOZIJA

Članak 9.

 

Znanstveni savjet Simpozija osniva se radi osiguranja vrhunske znanstvene i stručne razine Simpozija, a brine se i za osiguranje njegovog međunarodnog statusa.  Vodi znanstvenu politiku Simpozija te inicira i predlaže aktualne teme istraživanja i referata koji će se iznositi na Simpoziju. Ima zadatak da predlaže i daje mišljenje o predloženim članovima Uredničkog odbora Simpozija.

 

Znanstveni savjet je organ Stalnog odbora Simpozija.

 

Znanstveni savjet može imati 5 do 10 međunarodno priznatih znanstvenika i stručnjaka s područja brodogradnje, brodostrojarstva, brodarstva te drugih znanstvenih grana i disciplina od interesa za Simpozij. Članovi Znanstvenog savjeta birat će se iz zemlje ali i iz inozemstva kako bi se osigurao međunarodni status Simpozija.

 

Članove Znanstvenog savjeta bira Stalni odbor Simpozija. Predsjednik Stalnog odbora po dužnosti je i član Znanstvenog savjeta.

 

Članovi Znanstvenog savjeta, većinom glasova među sobom biraju Predsjednika Znanstvenog savjeta, kojega potvrđuje Predsjednik Stalnog odbora Simpozija.

 

Predsjednik Znanstvenog savjeta

            - saziva sjednice Znanstvenog savjeta i predlaže njihov dnevni red,

            - brine se za osiguranje međunarodnog statusa Simpozija,

            - inicira suradnju sa znanstvenim vijećima fakulteta i drugih institucija u zemlji i inozemstvu,

            - podnosi izvještaje Stalnom odboru Simpozija o radu Znanstvenog Savjeta,

            - verificira predložene članove Uredničkog odbora Simpozija.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

ORGANIZACIJSKI ODBOR SIMPOZIJA

 

Članak 10.

 

Organizacijski odbor Simpozija osniva se radi organiziranja i provođenja pojedinog Simpozija u mjestu njegova odvijanja, pa ga za svaki slijedeći Simpozij treba ponovo birati. Mandat Organizacijskog odbora traje dok postoji i potreba za poslovima koje za konkretni Simpozij treba obaviti. U pravilu, tokom gašenja mandata prethodnog odmah će se birati Organizacijski odbor slijedećeg Simpozija. Prijelazom ovlasti s jednog na slijedeći Organizacijski odbor rukovodi Stalni organizacijski odbor koji, preko svoga predsjednika sudjeluje pri izboru njegovih članova. Priprema i provođenje novog Simpozija glavna je briga Organizacijskog odbora Simpozija, koji za to snosi punu odgovornost.

 

Organizacijski odbor Simpozija sastoji se od 10 do 15 članova, s tim da oni između sebe biraju:

            - predsjednika,

            - dva dopredsjednika, od kojih jedan ima sve ovlasti u slučaju sprječenosti predsjednika,

            - blagajnika, koji se bavi financijskim poslovima Simpozija

            - tajnika, koji se bavi administrativnim poslovima,

 

Zbog veza sa Stalnim odborom Simpozija važno je da se barem dva člana Organizacijskog odbora Simpozija biraju iz redova Stalnog odbora.

 

Zbog kontinuiteta rada i prijenosa iskustava važno je da jedan od dopredsjednika novog Organizacijskog odbora bude predsjednik prethodnog Organizacijskog odbora.

 

Predsjednik Organizacijskog odbora ima slijedeće zadatke i ovlasti:

            - saziva sjednice Organizacijskog odbora i predlaže dnevni red,

            - potiče suradnju s gospodarskim subjektima, državnim i drugim institucijama i pojedincima radi osiguranja financijskih sredstava za Simpozij,

            - zaključuje ugovore u tom smislu,

            - nadzire administrativne poslove Simpozija,

            - organizira kontakte s javnošću,

            - nadzire tiskanje brošura, publikacija i Zbornika Simpozija,

            - organizira pohranjivanje dokumenata Simpozija,

            - podnosi izvješća Stalnom odboru Simpozija

 

 

 

 

UREDNIČKI ODBOR SIMPOZIJA

Članak 11.

 

Urednički odbor Simpozija je organ Organizacijskog odbora Simpozija sa zadatkom recenziranja i klasificiranja radova prijavljenih za Simpozij te ovlastima odgovornog uredništva pri uređivanju Zbornika simpozija.

 

Radovi se pišu na hrvatskom ili na engleskom jeziku. Radovi pisani na engleskom jeziku, imat će u pravilu međunarodnu recenziju.

 

Urednički odbor sastoji se od najmanje tri ali i više članova iz redova priznatih stručnjaka iz zemlje i inozemstva.

 

Članove i predsjednika Uredničkog odbora postavlja Organizacijski odbor u konzultaciji sa Stalnim odborom Simpozija, odnosno Znanstvenim savjetom Simpozija.

 

 

ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 12.

 

Ovaj se Statut donosi u cilju prijenosa iskustava stečenih tijekom dugogodišnjeg odvijanja Simpozija kako bi se unaprijedio njegov rad. Stoga je, u osnovi, stalno otvoren za sve sugestije, dopune i promjene kako bi se usklađivao uvijek s novim potrebama, mogućnostima i prilikama u kojima se Simpozija odvija.

 

 

Članak 13.

 

Izmjene i dopune ovoga Statuta mogu predlagati svi organi Simpozija kao i pojedini njegovi učesnici, a donosi ih Skupština Simpozija većinom glasova prisutnih učesnika.

 

 

Članak 14.

 

Ovaj Statut obvezuje sve sudionike Simpozija i primjenjuje se od njegova usvajanja na završnoj sjednici Skupštine 13. Simpozija "Teorija i praksa brodogradnje in memoriam prof. Leopolda Sorta" u Zadru.

 

 

U Zadru, 3. listopada 1998. godine

 

 

Predsjednik Stalnog  odbora Simpozija

Prof.dr Želimir Sladoljev