SIMPOZIJ
"TEORIJA I PRAKSA
BRODOGRADNJE
IN MEMORIAM PROF. LEOPOLD
SORTA"
STATUT
UVODNE ODREDBE
Članak 1.
Simpozij "Teorija i praksa brodogradnje in
memoriam prof. Leopold Sorta" osnovali su 1974. godine bivši studenti
istaknutog i uvaženog znanstvenika i profesora Leopolda Sorte kao oblik
komuniciranja, razmjene znanja i iskustava unutar struke te zbog valorizacije
rezultata znanstvene i stručne djelatnosti.
Simpozij je posvećen uspomeni na velikog učitelja i
znanstvenika prof. Leopolda Sorte, koji je, u razdoblju od 1919. do 1956.
godine, držao nastavu na Tehničkom fakultetu u Zagrebu iz mnogih predmeta
brodograđevne i brodostrojarske struke te dao ogroman doprinos u školovanju i
stručnom usavršavanju brodograđevnih i brodostrojarskih stručnjaka.
Simpozij je znanstveni skup brodograđevnih i
brodostrojarskih inženjera te ostalih stručnjaka i znanstvenika vezanih za
projektiranje, gradnju i korištenje brodova, drugih pomorskih objekata i
brodske opreme.
Simpozij je otvoren svim stručnjacima, fakultetima,
institutima, brodogradilištima, strukovnim udrugama i ostalim institucijama u
zemlji i inozemstvu koje se bave brodograđevnom i brodostrojarskom strukom,
odnosno korištenjem brodova i drugih pomorskih objekata.
Članak 2.
Simpozij se održava, u pravilu, jednom u dvije
godine i to u različitim brodograđevnim središtima u Hrvatskoj.
Članak 3.
Administrativno je sjedište Simpozija na Fakultetu
strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu, Ivana Lučića 5, Zagreb, gdje
se pohranjuje i čuva sva dokumentacija Simpozija. Dokumentacija je dostupna
zainteresiranim pravnim i fizičkim osobama u skladu s pravilima i uzusima o
radu arhiva.
IZVORI SREDSTAVA
Članak 4.
Djelatnostima vezanim za organizaciju i održavanje
Simpozija ne ostvaruje se profit.
Za pokrivanje troškova pripreme, održavanja,
publiciranja radova i sl., pojedinog Simpozija sredstva se, u pravilu,
osiguravaju iz slijedećih mogućih izvora:
-
kotizacija sudionika Simpozija,
-
potpora Ministarstva znanosti i tehnologije,
-
sponzorstvo gospodarskih subjekata, tvrtki, ustanova i pojedinaca,
-
prihodi ostvareni prodajom zbornika i drugih publikacija Simpozija.
JEZIK SIMPOZIJA
Članak 5.
Sudionici Simpozija, prema svom izboru, koriste
hrvatski ili engleski jezik.
Iznimno, na Simpoziju se koriste i drugi jezici, ali
je u tom slučaju organizator obvezan osigurati prevođenje.
ORGANI SIMPOZIJA
Članak 6.
Organi Simpozija jesu:
1.
Skupština Simpozija
2.
Stalni odbor Simpozija, u čijem je sastavu i Znanstveni savjet Simpozija
3.
Organizacijski odbor Simpozija, u čijem
je sastavu i Urednički odbor Simpozija
SKUPŠTINA SIMPOZIJA
Članak 7.
Skupština Simpozija sastaje se, u pravilu, na
početku i na kraju rada svakog Simpozija, a sačinjavaju je svi sudionici
Simpozija. Skupštinu zakazuje predsjednik Stalnog odbora Simpozija.
Predsjedavanje Skupštinom povjerava se, u načelu,
Predsjedniku Stalnog odbora Simpozija, ukoliko Skupština ne odluči drugačije.
Skupština Simpozija donosi zaključke i odluke
većinom glasova svih prisutnih sudionika Simpozija. O radu Skupštine vodi se
zapisnik.
Djelokrug rada Skupštine Simpozija:
- donosi Statut Simpozija,
- razmatra izvješće o radu Stalnog
odbora Simpozija za proteklo razdoblje koji se podnosi na početku rada
Simpozija,
- razmatra izvješće o radu Organizacijskog
odbora Simpozija koji se podnosi na završetku rada Simpozija,
- raspravlja i donosi odluke o
osnovnim smjernicama za unapređivanje rada Simpozija te drugih skupova iz
područja brodograđevne i brodostrojarske te drugih struka od interesa za hrvatsku
brodogradnju,
- bira ili potvrđuje Stalni odbor
Simpozija.
STALNI ODBOR SIMPOZIJA
Članak 8.
Stalni odbor Simpozija sastoji se od 15 do 20
članova koje bira Skupština Simpozija iz redova istaknutih stručnjaka
brodograđevne, brodostrojarske i drugih struka koje se bave brodogradnjom,
brodarstvom ili proizvodnjom brodske opreme. Članovi odbora biraju se na
Skupštini Simpozija većinom glasova. Njihov mandat traje do opoziva, a
potvrđuje se, u pravilu, na svakom Simpoziju.
Članovi Stalnog odbora Simpozija između sebe biraju:
-
predsjednika,
-
dopredsjednika, koji ima ovlasti predsjednika u slučaju njegove spriječenosti,
-
blagajnika, koji se bavi poslovima financiranja,
-
tajnika, koji se bavi administrativnim poslovima.
Svi zaključci i odluke Stalnog odbora Simpozija
donose se većinom glasova nazočnih članova, u principu tajnim glasovanjem.
Donošenje odluka je punovažno kada sjednici Stalnog odbora prisustvuje više od
50% njegovih članova. Glasovanje se može organizirati i pismenim putem, preporučenom
poštom.
Djelokrug rada Stalnog odbora Simpozija sastoji se u
slijedećem:
- provodi odluke Skupštine Simpozija
te smjernice drugih znanstvenih i stručnih skupova od interesa za hrvatsku
brodogradnju ili struku,
- koordinira i nadzire rad svih organa
Simpozija,
- razvija suradnju s predstavnicima
Države, HAZU, srodnim strukovnim udruženjima, brodogradilištima, fakultetima,
institutima te stručnjacima u zemlji i inozemstvu,
- bira članove Znanstvenog savjeta
Simpozija,
- u pripremi novog Simpozija
sudjeluje pri izboru Organizacijskog i Uredničkog odbora Simpozija.
Predsjednik Stalnog odbora Simpozija ima sljedeće
ovlasti:
- saziva sastanke Stalnog odbora i
predlaže dnevni red,
- provodi odluke Stalnog odbora,
- surađuje i potiče suradnju s
predstavnicima vlasti, gospodarstva, institucija, znanstvenicima i stručnjacima
važnim za Simpozij,
- predstavlja Stalni odbor
Simpozija.
ZNANSTVENI
SAVJET SIMPOZIJA
Članak 9.
Znanstveni savjet Simpozija osniva se radi
osiguranja vrhunske znanstvene i stručne razine Simpozija, a brine se i za
osiguranje njegovog međunarodnog statusa.
Vodi znanstvenu politiku Simpozija te inicira i predlaže aktualne teme
istraživanja i referata koji će se iznositi na Simpoziju. Ima zadatak da
predlaže i daje mišljenje o predloženim članovima Uredničkog odbora Simpozija.
Znanstveni savjet je organ Stalnog odbora Simpozija.
Znanstveni savjet može imati 5 do 10 međunarodno
priznatih znanstvenika i stručnjaka s područja brodogradnje, brodostrojarstva,
brodarstva te drugih znanstvenih grana i disciplina od interesa za Simpozij.
Članovi Znanstvenog savjeta birat će se iz zemlje ali i iz inozemstva kako bi
se osigurao međunarodni status Simpozija.
Članove Znanstvenog savjeta bira Stalni odbor
Simpozija. Predsjednik Stalnog odbora po dužnosti je i član Znanstvenog
savjeta.
Članovi Znanstvenog savjeta, većinom glasova među
sobom biraju Predsjednika Znanstvenog savjeta, kojega potvrđuje Predsjednik
Stalnog odbora Simpozija.
Predsjednik Znanstvenog savjeta
- saziva sjednice Znanstvenog
savjeta i predlaže njihov dnevni red,
- brine se za osiguranje
međunarodnog statusa Simpozija,
- inicira suradnju sa znanstvenim
vijećima fakulteta i drugih institucija u zemlji i inozemstvu,
- podnosi izvještaje Stalnom odboru
Simpozija o radu Znanstvenog Savjeta,
-
verificira predložene članove Uredničkog odbora Simpozija.
ORGANIZACIJSKI ODBOR SIMPOZIJA
Članak 10.
Organizacijski odbor Simpozija osniva se radi
organiziranja i provođenja pojedinog Simpozija u mjestu njegova odvijanja, pa
ga za svaki slijedeći Simpozij treba ponovo birati. Mandat Organizacijskog
odbora traje dok postoji i potreba za poslovima koje za konkretni Simpozij
treba obaviti. U pravilu, tokom gašenja mandata prethodnog odmah će se birati
Organizacijski odbor slijedećeg Simpozija. Prijelazom ovlasti s jednog na
slijedeći Organizacijski odbor rukovodi Stalni organizacijski odbor koji, preko
svoga predsjednika sudjeluje pri izboru njegovih članova. Priprema i provođenje
novog Simpozija glavna je briga Organizacijskog odbora Simpozija, koji za to
snosi punu odgovornost.
Organizacijski odbor Simpozija sastoji se od 10 do
15 članova, s tim da oni između sebe biraju:
-
predsjednika,
-
dva dopredsjednika, od kojih jedan ima sve ovlasti u slučaju sprječenosti predsjednika,
-
blagajnika, koji se bavi financijskim poslovima Simpozija
-
tajnika, koji se bavi administrativnim poslovima,
Zbog veza sa Stalnim odborom Simpozija važno je da
se barem dva člana Organizacijskog odbora Simpozija biraju iz redova Stalnog
odbora.
Zbog kontinuiteta rada i prijenosa iskustava važno
je da jedan od dopredsjednika novog Organizacijskog odbora bude predsjednik
prethodnog Organizacijskog odbora.
Predsjednik Organizacijskog odbora ima slijedeće
zadatke i ovlasti:
- saziva sjednice Organizacijskog
odbora i predlaže dnevni red,
- potiče suradnju s gospodarskim
subjektima, državnim i drugim institucijama i pojedincima radi osiguranja
financijskih sredstava za Simpozij,
- zaključuje ugovore u tom smislu,
- nadzire administrativne poslove
Simpozija,
- organizira kontakte s javnošću,
- nadzire tiskanje brošura,
publikacija i Zbornika Simpozija,
- organizira pohranjivanje
dokumenata Simpozija,
- podnosi izvješća Stalnom odboru
Simpozija
UREDNIČKI
ODBOR SIMPOZIJA
Članak 11.
Urednički
odbor Simpozija je organ Organizacijskog odbora Simpozija sa zadatkom
recenziranja i klasificiranja radova prijavljenih za Simpozij te ovlastima
odgovornog uredništva pri uređivanju Zbornika simpozija.
Radovi
se pišu na hrvatskom ili na engleskom jeziku. Radovi pisani na engleskom
jeziku, imat će u pravilu međunarodnu recenziju.
Urednički
odbor sastoji se od najmanje tri ali i više članova iz redova priznatih
stručnjaka iz zemlje i inozemstva.
Članove
i predsjednika Uredničkog odbora postavlja Organizacijski odbor u konzultaciji
sa Stalnim odborom Simpozija, odnosno Znanstvenim savjetom Simpozija.
ZAVRŠNE
ODREDBE
Članak 12.
Ovaj se Statut donosi u cilju prijenosa iskustava
stečenih tijekom dugogodišnjeg odvijanja Simpozija kako bi se unaprijedio
njegov rad. Stoga je, u osnovi, stalno otvoren za sve sugestije, dopune i
promjene kako bi se usklađivao uvijek s novim potrebama, mogućnostima i
prilikama u kojima se Simpozija odvija.
Članak 13.
Izmjene i dopune ovoga Statuta mogu predlagati svi
organi Simpozija kao i pojedini njegovi učesnici, a donosi ih Skupština
Simpozija većinom glasova prisutnih učesnika.
Članak 14.
Ovaj Statut obvezuje sve sudionike Simpozija i
primjenjuje se od njegova usvajanja na završnoj sjednici Skupštine 13. Simpozija
"Teorija i praksa brodogradnje in memoriam prof. Leopolda Sorta" u
Zadru.
U Zadru, 3. listopada 1998. godine
Predsjednik Stalnog
odbora Simpozija
Prof.dr Želimir Sladoljev