Novosti

"Svaki ljubitelj automobila mogao bi s pravom reći da sam imao djetinjstvo iz snova. Još kao klinac, uvijek sam s ocem servisirao automobile. Već u šestom razredu osnovne škole kupio sam s prijateljima Ladu Rivu, naš prvi auto. Vidiš nas, klince, ne znamo što radimo na ovom svijetu, tamo divljamo autima po poljskim putevima, vrtimo se zadnjim pogonom u krug, skačemo, vozimo utrke, prelazimo prepreke, bježimo od policije, palimo gume po Garešnici... Još dan danas elegantno, lagano driftanje po snježnom putu za mene ima neopisiv terapeutski učinak. To je bio tek početak. Kasnije smo kupovali gotovo sve dostupne polovne aute dovoljno jeftine za naše potrebe, te izmijenili hrpu legendarnih automobila poput Jugića, Kadetta, BMW-a, Renolki, Peglica… Jurnjave starim automobilima, to je bila kultura mog društva. Kada je tatin stari Wartburg proglašen nepopravljivim, iskoristio sam šasiju i svoje tehničko znanje da uz dosta znoja i volje napravim svoje vlastito buggy vozilo. Na kraju sam napravio zvjer s 500 kilograma i 55 konjskih snaga. Taj projekt mi je omogućio da steknem veliko praktično znanje o šasijama i ovjesu. Nakon što toliko automobila prođe kroz tvoje ruke elementi konstrukcija budu mačji kašalj."

"Još jedna moja strast je elektrotehnika. Dizajniram, izrađujem i popravljam svakakve elektroničke komponente i sklopove. Kako sam uvijek imao pristup glazbenim instrumentima i volio se igrati njima, počeo sam se zanimati za audio pojačala, odašiljače, gitarske distorzije. Čak razvijam svoje vlastite audio uređaje da dobijem što bolji zvuk. Pišem svoju glazbu, sviram, produciram, eksperimentiram s glazbenim stilovima, najviše hip-hop i elektro glazbom. Posvetio sam jednu pjesmu i fakultetu. Glazba mi dolazi intuitivno, slijedim svoje osjećaje, čujem melodiju u glavi, volim uklopiti element šale i humora, prepričati aktualne događaje, i stihovi dolaze sami od sebe: 

Sjedam u BMW, idem u ZGB. Moram pisat' neki kolokvij da ne bi doma bilo bombi. Nemam novce svoje, ni za piće, eto, tvoje. Moram tražit' mamu, ako bio sam dobar i baku..

U životu obavezno iskoristi svaku priliku koju dobiješ. Ne smiješ zbog straha reći: Ne, neću!... nego Da, hoću! Zašto ne? Iz riječi ne proizlaze strahovi. Nikada ne znaš što te čeka s druge strane vrata. Živi sam primjer činjenice da fakultet završavaju uporni."

Marijan Cimerman, student

Humans of FSB