Vodeći tehnički fakultet u području strojarstva, brodogradnje i zrakoplovnog inženjerstva u Hrvatskoj se vraća kućiFSB energetskom obnovom postaje i živi laboratorij za 3.000 studenata i zaposlenika fakulteta
Nakon više od dvije godine Fakultet strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu (FSB) službeno je otvorio vrata svojih triju matičnih zgrada 27. svibnja 2025. godine koje su temeljito obnovljene nakon razornog zagrebačkog potresa 2020., spreman za nove tehnološke iskorake u područjima znanosti i inženjerstva u službi društvenog razvoja. „Povratak u obnovljene prostore simbol je kontinuiteta i nastavak je povijesti FSB-a na koju smo ponosni. Upravo je ovdje stasalo više od 20 tisuća inženjerki i inženjera te više od 650 doktora znanosti koji su svojim znanjem i radom kroz desetljeća značajno unaprijedili svijet u kojem živimo. Istovremeno, ulazak u obnovljene prostore predstavlja značajan korak naprijed u budućnost, jer obnova uključuje i dodatni iskorak za naših 14 zavoda, 42 katedre i 54 laboratorija. Ovo nam omogućuje da, koristeći tehnologije u koraku s vremenom i znanje koje razvijamo, ostvarimo svoju misiju kao znanstveno-tehnološki inkubator talenata i pokretač društvenog napretka“, rekao je dekan Fakulteta prof. dr. sc. Zdenko Tonković. Znanstvenici FSB-a u svjetskom vrhu Cjelokupna nova infrastruktura Fakulteta, uključujući najmoderniju laboratorijsku opremu, jamstvo je da će FSB ostati vodeći tehnički fakultet u području strojarstva, brodogradnje i zrakoplovnog inženjerstva u Hrvatskoj. Istovremeno, ona predstavlja čvrst temelj za novi život Fakulteta – temelj koji će dodatno unaprijediti znanstveno-istraživački rad, a osobito nastavu. Zahvaljujući tome, FSB dodatno dobiva na atraktivnosti među budućim studentima, osobito jer su zanimanja koja se stječu kroz četiri studijska programa – strojarstvo, brodogradnju, zrakoplovno inženjerstvo i svemirsku tehniku te mehatroniku i robotiku, vrlo tražena i deficitarna na tržištu rada. Zahvaljujući svjetskim istraživačkim standardima integriranim u svakodnevni rad, FSB prepoznaju i domaći i inozemni industrijski partneri, s kojima Fakultet surađuje i razvija napredna inženjerska rješenja. Najnovija i tehnološki najnaprednija oprema ipak je samo alat u primjeni znanja kojim Fakultet obiluje, uključujući i pet njegovih znanstvenika koji se nalaze u elitnom društvu dva posto najutjecajnijih znanstvenika u svijetu. O živosti znanstveno-istraživačkog rada na Fakultetu svjedoči i činjenica da je kraj prošle godine obilježen s čak 111 aktivnih projekata vrijednih više od 36 milijuna eura, od kojih je čak 89 međunarodnog karaktera. U okviru ovih projekata povezuju se zagrebački studenti i profesori s kolegama s prestižnih sveučilišta i najuglednijih znanstveno-obrazovnih institucija diljem svijeta. Energetska obnova u funkciji ušteda, praktičnog obrazovanja i istraživanja U sklopu tri zasebna projekta cjelovitih obnova, rekonstruirano je i energetski obnovljeno više od 38 tisuća četvornih metara fakultetskog prostora. Ukupna vrijednost projekta obnove iznosi gotovo 80 milijuna eura, pri čemu su sredstva osigurana iz Fonda solidarnosti Europske unije, Nacionalnog plana oporavka i otpornosti tj. Mehanizma za oporavak i otpornost i Državnog proračuna. Sve tri zgrade Fakulteta obnovljene su korištenjem najmodernijih tehnologija i te sada za svoje potrebe koriste i obnovljive izvore energije, poput geotermalne i sunčeve energije. Proizvodnja električne energije omogućena je putem fotonaponskih panela instaliranih na krovovima zgrada, dok je grijanje i hlađenje prostorija realizirano primjenom dizalica topline voda-voda, uz ukupno 14 bušotina do dubine od 15 metara. Nova infrastruktura za nove projekte na Fakultetu Ukupno su instalirane četiri dizalice topline, a implementiran je i niskotemperaturni sustav grijanja te aktivni i pasivni sustav hlađenja, čime je omogućeno prirodno hlađenje zgrada podzemnom vodom tijekom prijelaznih razdoblja. Provedbom energetske obnove očekuje se godišnja ušteda energije od približno 50%, kao i značajno podizanje energetskog razreda zgrada. Veliki dio energetske obnove obuhvaća područje strojarstva u kojem Fakultet obrazuje studente, inženjere iz prakse te provodi znanstvena istraživanja. Cilj je u potpunosti iskoristiti novu platformu koju je Fakultet dobio kroz obnovu za promociju znanja, kompetencija i iskustva svojih stručnjaka u području energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije. Projektom nije provedena samo konstrukcijska i energetska obnova Fakulteta već je stvorena infrastruktura (nove trafostanice, toplinske stanice, kompletna rekonstrukcija instalacija vodovoda, odvodnje i električnih instalacija, poboljšanje komunikacijskih instalacija i sustava uzemljenja) neophodna za prijavu i provedbu novih projekata na Fakultetu. Održivost i sigurnost kao svakodnevna praksa FSB također radi na implementaciji sustava za upravljanje imovinom i održavanjem koji se planira povezati s platformom za upravljanje potrošnjom energije te s poslovno-financijskim sustavom. Stečena znanja i razvijeni sustavi bit će ponuđeni i drugim institucijama, čime Fakultet želi doprinijeti širem unaprjeđenju upravljanja resursima i povećanju energetske učinkovitosti. Obnovom je postignut najviši standard sigurnosti za studente i zaposlenike, uz racionalnu modernizaciju svih učionica, laboratorija i radnih prostora. Svaki detalj uređenja pažljivo je promišljen s ciljem stvaranja funkcionalnog i ugodnog ambijenta za 3.000 studenata svih razina studija te više od 450 djelatnika Fakulteta. Zgrade su danas i svojevrsni živi laboratorij – prostor u kojem i studenti i nastavnici zajedno uče, prateći uživo energetske performanse i tehnička rješenja implementirana tijekom obnove. Izazov iskorišten kao prilika za rast Dok su glavne zgrade bile u obnovi, u neposrednoj blizini Fakulteta izgrađena je modularna zgrada površine 720 četvornih metara koju Fakultet planira trajno zadržati u funkciji kao studentski inovacijski centar. U tom će prostoru studenti razvijati svoju inovativnost, kreativnost i poduzetničke vještine. FSB je tako pružio konkretan primjer kako se izazovi mogu pretvoriti u prilike za rast zajednice i razvoj ideja – što je ujedno i jedan od ključnih ciljeva u u obrazovanju novih inženjera i znanstvenika. | |