Oglasne ploče

Na ovoj stranici koristimo kolačiće kako bi korisnici mogli pristupati svojim korisničkim računima te za potrebe analize pristupa fakultetskim stranicama. Nastavljanjem korištenja ove stranice pristajete na kolačiće.

Studiranje i nastava
Nastava
Oglasne ploče

Odgovori na pitanja s predavanja Uvod u tehniku

ODGOVORI 3. PROSINCA 2003.
JAKO MI SE SVIĐAJU ODGOVORI:
M. Banović, I. Fatović, J. Gašparinčić, M. Hoić, M. Luganović, S. Martinčević-Mikić, K. Mirt, G. Stanilović, J. Župan (9 osoba –čestitam).
SVIĐAJU MI SE ODGOVORI:
A. Aganbegović, T. Bekavac, L. Bencek, Ž. Burec, M. Devčić,, A. Drnić, G. Gligora, E. Hiti, I. Hrgovan, M. Jovanovac, D. Jugović, T. Jurjević, D. Katić, I. Kovačević, M. Krajinović, D. Kreković, G. Krpanić, J. Leder, G. Mikjel, V. Milić, T. Opetuk, I. Pavelić, M. Pihir, P. Pilato, R. Pelušić, M. Plaotić, I. Ponek, D. Prosenečki, A. Radoš, B. Ratančić, A. Sarjanović, D. Stankovski, F. Strsoglavec, J. Šubarić, N. Šupe, B. Tomašić, I. Tomić, M. Tomić, M. Tonec, Z. Zubić, D. Žalac, I. Žolo.
OPĆI ODGOVORI:
  1. Ove godine nedostaje mi 8 sati predavanja (dva sata zrakoplovci, dva sata brodari i 4 sata blagdani). Zato ne znam hoće li biti posebnog predavanja o zbrinjavanju otpada. Međutim to je sve važnije pitanje. Zato npr. konstruktori moraju rješavati ne samo funkciju proizvoda, već i kako ga montirati, kako će ga robot prihvatiti ili kako će se proizvod zbrinuti. Tu se jasno ubrajaju i tiskane pločice koje se uspješno zbrinjavaju u okviru pravila zbrinjavanja elektroničkog otpada. CD-ovi se isto tako vrlo uspješno zbrinjavaju. Kada ćemo govoriti o vrednovanju tehnike bit će govora i o odnosu tehnike i zaštite okoliša i prirode (ne ekologije jer je ekologija znanost i to je područje biologa). Sada se nastoji obvezati proizvođače elektroničkih uređaja da moraju primati te proizvode natrag i pobrinuti se za njihovu oporabu. Pri spaljivanju plastike ne razvijaju se otrovni plinovi. U pravilu, spaljivanje npr. plastike je vrlo korisno. Najbolje gori onaj materijal koji vi kažete da je najlon vrećica ili PVC vrećica. A to je zapravo polietilen. Taj ima višu ogrjevnu vrijednost od kamenog ugljena i gori bez ostatka. Za detalje vidjeti posebne prilogu.
  2. Moj je zadatak samo da navedem neku pojedinost, ali da ju ne moram i razrađivati. To je zadatak specijaliziranih nastavnika. Novosti su novosti, a ostalo je planirana nastava.
  3. Platon je napisao što je napisao. To se vuče do danas i danas mnogi misle da su seljaci, agronomi i šumari ali i tesari i strojari seljaki.
  4. Mi učimo elektroniku i elektrotehniku. Nekada su i FER-ovci učili mehaničku tehnologiju. Danas se to pomalo gubi. Šteta za obje strane. Mi radimo ulaze i izlaze i vodimo računa što se zbiva u “crnoj kutiji”. A oni nam pomažu da radimo s pomoću računala i elektornike, brže ujednačenije, preciznije itd. Ovo baš i nije pitanje tipa što je bilo prije “kokoš” ili “jaje”. Imam postupaka može biti bolji. Ali ne može biti bolji postupak ako ga nema.
  5. Industrija se u nekim segmentima bitno oporavila u 2001. i 2002. Ali na mnogim područjima nije još dostigla 1990. a na mnogima i više ne će nikada. Npr. u alatnim strojevima. O alatnim strojevima u Hrvatskoj i SAD imate priloženi članak.
  6. Roboti ništa ne proizvode. Oni su sredstvo prijenosa. Robot bi mogao odrezati onaj uljevak, ali bi također trebao škare. Ima smisla robotizirati proizvodnju, ako imam proizvodnju. O robotima će još biti riječi. Sada su u modi uslužni roboti. Roboti oduzimaju radne mjesta niže obrazovanima. Film s robotima je iz 1986. Bit će govora ali ukratko o robotima i kibernetici. Dio kibernetike je sustavnosna teorija. Za knjige o robotici pitati u Zavodu za automatizaciju i montažu kod prof. B. Novakovića.
  7. Svaki se proces može opisati s pomoću zakonitosti sustavnosne teorije.
  8. Postoje tri vrste oporabe: mehanička (recikliranje), kemijska i energijska (spaljivanje).
  9. Ne znam ništa o transformacijama Zrakoplovnog tehničkog zavoda. To morate pitati na predavanjima iz dijela Uvoda u tehniku koji je posvećen zrakoplovcima.
  10. Ne znam previše o japanskim super brzim vlakovima, pa ne mogu odgovoriti kako to djeluje na ljude u njima. Ali zrakoplovi lete još brže pa je ugodno.
  11. Kao što glava ne može bez trbuha, tako suvremeni strojari, zrakoplovci i brodari ne mogu bez električara, elektroničara i informatičara. Ali mi možemo neke stvari i pješke izračunati, ali oni ne mogu ništa načiniti ako ne nauče strojarske vještine.
  12. Rješenje zrakoplovnog krila s profilom kože morskog psa staro je oko dvije godine. Međutim nisu to svi vidjeli na satelitu. Rekao sam da postoji uvijek mogućnost da je neka osoba nešto vidjela, ali nisu svi.
  13. Novosti su bile uglavnom posvećene brodarima, zrakoplovcima i automobilima.
  14. Mirabel V je brod od stakloplastike + PVC pjena. Nema čistih kompliciranih proizvoda ako nisu kombinacija raznih materijala. Ni potpuno metalni automobil ne može bez gume ali i nečeg drugog.
  15. Tokarenje morate učiti jer osnovno je tokarenje a ono može biti ručno ili s pomoću računala. Ali računalo ništa ne tokari, kao ni robot. Inače tokarenje je postupak obradbe odvajanjem čestica namijenjen izradbi kružnih proizvoda. Važan postupak za obradbu svih materijala.
  16. Plastika nikada ne će zamijeniti metale. Uvijek postoji potreba za svim materijalima: drvom, cementom, metalima, plastikom, gumom itd. Mogu se mijenjati samo pojedini udjeli.
  17. S ljudskog motrišta je lijep izraz kremiranje, ali sa strojarskog je to spaljivanje. Dakle upotrebljavati kremiranje, ali konstrukcija i ostalo vodi računa da je to vatra s pomoću koje se nešto spaljuje.
  18. Nema načelne razlike između tlačnog lijevanja i injekcijskog prešanja. Zbog tradicijskih razloga su različiti nazivi. Kod metala tlačno lijevanje a polimera i keramike injekcijsko prešanje. Da sam 1965. znao što znam danas bilo bi samo tlačno lijevanje. Sada je prošla baka s kolačima.
  19. Spojno mjesto, ušće mora uvijek postojati između onog dijela kalupa gdje se pravi komad (kalupna šupljina) i stroja. Međutim danas se to nastoji smanjiti na razne načine da minimum pa recimo ne treba odvajati uljevak kod tankih čašica. Ali podrobnije u III. semestru.
  20. Marketing je važan u suvremenom društvu.
  21. Programiranje CNC strojeva pripada usmjerenju alatni strojevi.
  22. Hrvatska je imala automobilsku industriju, ali nikada nije znala što će s njom. Danas ima šanse samo za neke dijelove, čak ni za sklopove.
  23. Slike zrakoplova skenirali smo iz tjednika VDI-N.
  24. U suštini je injekcijsko prešanje plastomera jednostavno. Ali je danas to vrlo profinjeni postupak. No o tome u trećem semestru.
  25. Vrlo je zanimljivo pitanje image-a FER-a i FSB-a. S računalima je FER prije prodro u javnost od FSB-a. Mi smo manje apstraktni, nego što su to računala i struja.
  26. Postoje betonski brodovi. Ali ne znam pojedinosti.
  27. O ženskom spolu u tehnici već se nekoliko puta pričalo.
  28. Kako izmjeriti masu zrakoplova? Zrakoplov sleti na nosač zrakoplova. Zabilježi se dubina gaza. Avion poleti i sada se donose stvari poznate težine i to toliko da se dostigne zabilježena dubina gaza.
  29. Kako izbrojiti koliko teniskih loptica je u ovom trenutku u zraku u Novom Zelandu? Relativno malo, jer je sada u Novom Zelandu noć ili rano ujutro.
  • Podijeli



Fakultet strojarstva i brodogradnje
Ivana Lučića 5
10002 Zagreb, p.p. 102
MB 3276546
OIB 22910368449
PIC 996827485
IBAN HR4723600001101346933
tel: +385 1 6168 222
fax: +385 1 6156 940
Sveučilište u Zagrebu
Ministarstvo znanosti i obrazovanja

Mapa stranica