Život na FSB

Na ovoj stranici koristimo kolačiće kako bi korisnici mogli pristupati svojim korisničkim računima te za potrebe analize pristupa fakultetskim stranicama. Nastavljanjem korištenja ove stranice pristajete na kolačiće.

Život na FSB

Život na FSB

Humans of FSB: Matija Makoter, student

Hrvatska je jedina zemlja u Europskoj uniji, uz Irsku, koja nema svoj satelit. U projekt konstrukcije prvog hrvatskog satelita uključio sam se u 4. razredu srednje škole. Nisam znao ništa, ali sam bio voljan učiti i raditi. Krenulo je s malo ljudi, a sada se okupila dobra ekipa i stalno se radi. Imamo oko 50 ljudi, od kojih je 15 učenika i studenata.

U početku sam htio raditi sve, no to je stvarno bilo previše. Puno sam čitao i učio. Mislio sam da ću u tom projektu ja nešto malo učiti i da će mi drugi pokazivati kako se neke stvari rade, a ne da ću završiti kao tehnički voditelj i projektni menadžer. Kao tehnički voditelj vodim tim odgovoran za samu strukturu satelita, a kao projektni menadžer nadgledam cijeli projekt. Moram o svakom dijelu projekta znati ponešto. Imamo puno ljudi odasvuda koje možemo pitati za savjet, primjerice iz Irana, Kine, ESA-e, Airbusa, NASA-e. Odlično je imati priliku raditi s takvim ljudima, i svi su susretljivi i pristupačni.

Plan je lansirati satelit 2023. godine, no još ne znamo odakle. Želja je da satelit bude što lakši. Mora biti lakši od četiri kilograma i ograničeni smo dimenzijama, koje su 10 cm x 10 cm x 20 cm, što satelit svrstava u kategoriju nanosatelita. Unutar satelita imamo sustav za stabilizaciju i orijentaciju. Za orijentaciju imamo sun-senzore, na svakoj strani njih šest, osim na jednoj strani gdje će biti otvor za kameru. Za stabilizaciju imamo magnetorke, zavojnice koje prolaskom struje postaju elektromagnet koji reagira sa Zemljinim magnetskim poljem. Kamera će se paliti samo iznad Hrvatske. Satelit će oko Zemlje dnevno proći 16 krugova, od čega četiri puta iznad Hrvatske po 10 do 15 minuta. Problem je s baterijama, posebno s hlađenjem, te ćemo unutra morati staviti dodatan toplinski izvor. Komponente nisu prezahtjevne, ali moraju izdržati okolišne uvjete: radijaciju, promjene temperatura i vakuum. Testiranje satelita trebalo bi trajati godinu dana. Treba provjeriti kako se nosi s vibracijama, koje su velike pri lansiranju, kako podnosi promjene temperature… Kad ga bacimo gore na 550 km iznad Zemlje, satelit će ući u orbitu i s vremenom će mu brzina opadati i spuštat će se polako prema Zemlji. Nakon otprilike četiri godine past će u Zemljinu atmosferu i izgorjeti.

Prije rada na ovom projektu mrzio sam zvati ljude i pitati ih za nešto, a sada držim predavanja djeci po školama. Držao sam jedno i profesorima na fakultetu. Isprva sam utjehu nalazio u tome što sam bio malo manje lošiji predavač od kolega, no s vremenom sam se uvježbao te mi više nije problem održati webinar za 100 ljudi. Trema je još uvijek prisutna, ali zato što mi je stalo. Uvijek mi je drago dobiti povratnu informaciju.

Najviše želim da uspješno lansiramo satelit i da proradi. Sekundarni je cilj educirati širu javnost te s njom podijeliti fotografije koje snimimo pa da fakulteti i srednje škole mogu obrađivati te podatke i učiti na tome. Želimo u Hrvatskoj pokrenuti razvoj sličnih projekata, jer s ovakvim projektom možemo povezati puno ljudi. Vani se ovakve stvari rade po fakultetima u timovima kao što je FSB-ov Racing team. Nadam se da će se i na FSB-u uskoro pokrenuti takav sličan tim koji bi se bavio astroinženjerstvom i razvitkom satelita.

Matija Makoter, student

Humans of FSB
  • Podijeli
Ostale vijesti iz kategorije

Humans of FSB: Filip Čavić, student

18. ožujka 2024.
Andrija Levanić, 

Humans of FSB: Dominik Matišin, student

4. ožujka 2024.
Andrija Levanić, 


Fakultet strojarstva i brodogradnje
Ivana Lučića 5
10002 Zagreb, p.p. 102
MB 3276546
OIB 22910368449
PIC 996827485
IBAN HR4723600001101346933
tel: +385 1 6168 222
fax: +385 1 6156 940
Sveučilište u Zagrebu
Ministarstvo znanosti i obrazovanja

Mapa stranica