Alumni i sadašnji zaposlenik FSB-a ispričao nam je svoj studijski put: ‘Od Zagreba do Šibenika’Ovaj članak opisuje studentski put Juraja Kuzle, mag. ing. mech., alumnusa Fakulteta strojarstva i brodogradnje (FSB) i Studija energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora u Šibeniku i sadašnjeg zaposlenika FSB-a. Članak govori kako je Juraj iskoristio dvostruku prednost oba studija za jači početak svoje karijere.
Obrazovni put Možeš li ukratko opisati svoj obrazovni put – početak na FSB-u, pa si otišao studirati na Studij energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora u Šibeniku, i onda se vratio na diplomski na FSB? Što te motiviralo? Da bi shvatili moj obrazovni put potrebno je spomenuti kako sam pohađao opću XI. gimnaziju u Zagrebu. Nakon srednje škole bio sam u dilemi koji fakultet upisati i u kojem smjeru krenuti u smislu nastavka obrazovanja kao i mnogi moji vršnjaci. Na kraju sam se odlučio za FSB obzirom na to da je među nama učenicima bio na jako dobrom glasu. Moram priznati kako mi je prva godina na FSB-u bila velika razlika naspram srednje škole u vidu količine, tematike i težine gradiva koju je bilo potrebno savladati. Gledajući iz sadašnje perspektive, mislim da na prvoj i drugoj godini nisam imao motivacije za učenje s obzirom da nisam bio siguran što želim. Posljedično sam prešao u Šibenik na Studij energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora nakon razgovora s mojim ocem koji je također stručnjak u području energetike. U Šibeniku sam se pobliže upoznao s obnovljivim izvorima energije koji su mi pobudili veliko zanimanje i interes. Na diplomski studij FSB-a sam se vratio zato što je uvelike sličan nastavnom programu studija u Šibeniku što mi se jako svidjelo. Također, na diplomskom studiju FSB-a postoji čitav niz samostalnih projekata koje student mora napraviti koji, po mom osobnom mišljenju, razvijaju način razmišljanja i inženjerski pristup pri rješavanju problema. Koje su najveće razlike koje si primijetio između FSB-a i Studija u Šibeniku? Što se tiče razlika, uvjeti dok sam studirao su bili lošiji u Šibeniku s obzirom da je stari studentski dom bio udaljen sat vremena pješice od fakulteta. U to vrijeme nije bilo adekvatnog javnog prijevoza i jedini načini dolaska do fakulteta bili su pješice ili osobnim automobilom/taksijem. Sada je otvoren novi dom s odličnom infrastrukturom koji je udaljen svega 10-15 minuta pješice što značajno unapređuje kvalitetu života studenata. Što se tiče nastavnog osoblja i njihovog pristupa, mislim da je kvaliteta nastave u najmanju ruku jednaka obzirom na manji broj studenata i veću pristupačnost profesora u odnosu na prijediplomski studij FSB-a. Koliko ti je bilo izazovno nakon Šibenika vratiti se i nastaviti diplomski studij na FSB-u? Iskreno, bilo mi je vrlo jednostavno zbog velike sličnosti nastavnog plana oba studija. Rekao bih da je diplomski studij FSB-a nadogradnja Studija u Šibeniku. Kako si uspio “probiti put” – je li bilo administrativnih prepreka? Da, tu je najveći izazov. Popriličan broj studenata koji studiraju u Šibeniku želi doći na diplomski studij FSB-a, no pri prijelazu postoje razlikovni kolegiji koje moraju položiti kako bi im bio omogućen prijelaz. Imao sam tu sreću da sam položio većinu tih kolegija na prijediplomskom studiju FSB-a te sam kao razliku dobio samo jedan kolegij. Prelaskom FSB-a na novi studijski program (3+2) studentima je upis diplomskog studija FSB-a olakšan i mogu upisati modul Energetika i okoliš bez razlikovnih kolegija. Iskustvo studija Kako ti je Šibenik pomogao u razvoju kao stručnjaka i osobe? Studij u Šibeniku je poseban i daje vrhunska znanja u području energetike i obnovljivih izvora s obzirom da tamo predaju najbolji stručnjaci s FSB-a i FER-a. Osim energetike, dobiju se znanja i iz AutoCAD-a i programiranja u različitim softverskim paketima poput Pythona i MATLAB-a koja su vrlo bitna u današnje vrijeme. Bi li preporučio studentima da iskoriste tu fleksibilnost – primjerice da pređu iz Zagreba u Šibenik ili obrnuto? Ukoliko žele ući u svijet obnovljivih izvora energije i energetike općenito ta fleksibilnost je ključna u stjecanju kvalitetnog znanja. Je li ti ta mogućnost prelaska donijela širi pogled na struku i/ili tržište rada? Apsolutno. Trenutni posao Sada radiš na FSB-u – možeš li nam reći koja je tvoja uloga i čime se konkretno baviš? Trenutno sam zaposlen kao istraživač na projektu BIO EUEM koji se bavi povećanjem energetske učinkovitosti i smanjivanjem emisija onečišćujućih tvari iz toplinskih uređaja na biomasu (štednjaka) u zgradama niske potrošnje energije, što se ostvaruje pronalaskom prikladnih konstrukcijskih rješenja. Moje radno mjesto je usko povezano s Laboratorijem za toplinu i toplinske uređaje u kojemu se provode znanstveno-istraživački i stručni projekti u području konstruiranja i ispitivanja toplinskih uređaja s naglaskom na korištenje obnovljivih izvora energije. Na kraju bih rekao kako mi je priliku pružio moj mentor, prof. dr. sc. Damir Dović – voditelj Laboratorija za toplinu i toplinske uređaje, kojemu se ovom prilikom zahvaljujem. Ostale vijesti iz kategorije 17. travnja 2025. Darija Sesar Petrić, 17. travnja 2025. Darija Sesar Petrić, 16. travnja 2025. Darija Sesar Petrić, 16. travnja 2025. Darija Sesar Petrić, 16. travnja 2025. Darija Sesar Petrić, 8. travnja 2025. Darija Sesar Petrić, 20. veljače 2025. Darija Sesar Petrić, 20. prosinca 2024. Darija Sesar Petrić, 26. studenog 2024. Darija Sesar Petrić, 12. rujna 2024. Darija Sesar Petrić, 22. srpnja 2024. Darija Sesar Petrić, 3. srpnja 2024. Darija Sesar Petrić, | |