Naslovnica Novosti Struna O projektu Radionice Kontakti Poveznice English

Osnovni podatci o projektu ERPOHEN

USTANOVA KOJA FINANCIRA PROJEKT: Nacionalna zaklada za znanost, visoko školstvo i tehnologijski razvoj Republike Hrvatske
USTANOVA NA KOJOJ SE PROJEKT PROVODI: Društvo za plastiku i gumu, Zagreb
VODITELJ PROJEKTA: dr. sc. Igor Čatić, umir. prof. Fakulteta strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu
RAZDOBLJE PROVEDBE PROJEKTA: 2010. – 2011.

Uvod

Prvi pisani trag o potrebi izradbe rječnika polimerstva objavljen je 1962.1 Prvi rezultati objavljeni su u tri nastavka u časopisu Kemija u industriji.2 Članovi današnjega Društva za plastiku i gumu (DPG) aktivno su sudjelovali u radu Jugoslovenskog zavoda za standardizaciju, među ostalim i na izradbi terminoloških normi za potrebe JZS i ISO TC/6.3,4

Osjećajući potrebu za rješavanjem hrvatskoga nazivlja s područja polimerstva,a DPG je započeo još 1973. suradnju s tadašnjim Zavodom za hrvatskih jezik na čelu s ravnateljem dr. sc. Mijom Lončarićem. Ta je suradnja bila izuzetno korisna u pripremi rječnika polimerijskog inženjerstva koji je započeo objavljivati časopis Polimeri.

Godine 2002. objavljen je Englesko-hrvatski rječnik polimerstva. Navode se neke misli iz tog predgovora.5

»U proljeće 1962. objavljen je u časopisu Kemija u industriji tekst I. Čatića o potrebi sređivanja nazivlja na području polimerstva.1 Četrdeset godina poslije, javnosti predajemo na uporabu i prosudbu Englesko-hrvatski rječnik polimerstva.5

Je li zaista bilo potrebno toliko vremena za taj rječnik sa svega 7 690 engleskih natuknica? Nije i jest. Pošlo se ni od čega, trebalo je stvoriti gotovo sve što je vezano uz polimerstvo. A to se ne stvara preko noći, pa ni pojedinac. Terminologija jednoga područja uvijek je rezultat kolektivnoga napora koji se ogleda u dobro terminološki uređenim knjigama i još više časopisima.

U godinama 1964. i 1965. časopis Kemija u industriji tiskao je manji terminološki rječnik s nazivljem i definicijama uglavnom s područja preradbe plastike autora Igora Čatića.2 Tih je godina taj časopis bio središte objavljivanja tekstova s područja polimerstva. Nastao je zastoj u razvoju rječnika da bi se sedamdesetih godina njegovoj izradbi pridružila Aleksandra Kostial-Štambuk.†

Podrug desetljeća poslije, tada na svom svekolikom vrhuncu, Društvo plastičara i gumaraca započinje izdavati časopis Polimeri. Prvi broj Polimera tiskan je u listopadu 1980. Pripreme za izdavanje časopisa bile su duge. Među ostalim uključivale su i dogovor s prvim glavnim urednikom, Krešimirom Adamićem da se započne izdavati rječnik polimerijskog inženjerstva.

Osnovni je stupac bio engleski, uz usporedni njemački. Sukladno tadašnjim prilikama i praksi, naš stupac nazvan je rječnik hrvatskog ili srpskog jezika. Uz nemjeriv doprinos Aleksandre Kostial-Štambuk, u izradbi tog rječnika sudjelovala je uz pokretača i prvog autora Igora Čatića i Vida Jarm te lektori Eugenija Barić i Ivo Kalinski. Tiskanje tog rječnika s 5 234 engleskih pojmova koje je bilo u nastavcima, po 8 stranica časopisa, završeno je 1986. Tada se pojavila nova mogućnost - računalna obradba rječnika. To je rezultiralo određenim zastojem u izradbi naše inačice rječnika koju je časopis Polimeri započeo objavljivati 1992. Sada je to bio hrvatski stupac. Njega je priredila za tisak koautorica ovog rječnika Ranka Čatić. Objava je završena 1996. Te iste godine predstavljen je i englesko-hrvatski rječnik polimerstva. Međutim taj je rječnik bio umnožen preslikavanjem u vrlo malom broju primjeraka.

U međuvremenu je Ranka Čatić završila nacrt hrvatske norme ISO 472/1999. - Terminologija. Nazivi za taj rječnik izvedeni su pretežno iz ovog rječnika. Odnosno, u konačnu verziju ovog rječnika ušli su i svi nazivi koji su u toj normi nedostajali

Autori su odlučili potpuno preraditi i proširiti rječnik. Uvedeno je preko tri tisuće novih engleskih natuknica. Osuvremenjeni su mnogi nazivi u duhu hrvatskog jezika devedesetih godina.

Iz rječnika su uklonjeni brojni nazivi koji nisu izravno vezani uz polimerstvo. Pri izradbi su korišteni brojni klasični i računalni rječnici s ovog područja na engleskom, njemačkom, francuskom, ruskom, češkom, talijanskom i finskom jeziku. Pri izradbi nazivlja korištene su i brojne definicije, osobito one iz ISO R472. Nazivlje i kratice polimera usklađeni su s važećim dokumentima Međunarodne organizacije za normizaciju ISO.

Na kraju valja zahvaliti svima koji su na bilo koji način, izravno ili posredno, sudjelovali u izradbi ovoga rječnika. To su redom Krešimir Adamić, Stjepan Babić, Barbara Bulat, Eugenija Barić, Zvonimir Janović, Vida Jarm, Ivo Kalinski, Aleksandra Kostial-Štambuk, Dubravka Raffaeli i Zorica Veksli.

Od ustanova treba istaknuti Institut za hrvatski jezik s kojim se surađivalo još od 1973. i Terminološki odbor Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.«

Za izdavanje obrnute inačice, Hrvatsko-engleskog rječnika polimerstva trebalo je punih 7 godina. Zašto, opisano je u predgovoru toga rječnika.

»Samo na prvi pogled bilo je lakše s ovom inačicom, koja ima oko 11 600 hrvatskih natuknica, dakle veći broj nego u Englesko-hrvatskom rječniku polimerstva. U međuvremenu zbilo se dosta toga na području jezika povezanog s polimerstvom. Objavljena je hrvatska norma HRN EN ISO 472:2007 Plastika – rječnik.6 Evo što je zapisano u prikazu te povijesne norme.7,8 Odgovor je jednostavan. Tehnički odbor 531: Plastika i guma ima sada dio sređenih naziva za područje polimerstva. Sada više nema isprike mislim, oni tako pišu, terminologija „strojarskog polimerstva“ i sl. Postoji terminologija hrvatskog polimerstva. Postoji li nešto poput hrvatskog polimerstva? Svakako, to je polimerstvo napisano na hrvatskom jeziku. A to znači da kratica PVC znači poli(vinil-klorid), a ne poli(vinil klorid) ili polivinilklorid. Nema više injekcijskog brizganja ili brizganja za englesku sintagmu injection moulding, već samo injekcijsko prešanje. Norma je rezultat gotovo 50 godina rada na stvaranju hrvatske terminologije polimerstva. U tu terminologiju ugrađeno je znanje velikog broja stručnjaka i znanstvenika najrazličitijih područja. Njihova su imena već navedena pri objavi Englesko-hrvatskog rječnika polimerstva ili u spomenutom članku u časopisu Polimeri.

U međuvremenu su objavljena dva djela koja su također izravno utjecala na izradbu ove inačice rječnika polimerstva. Prvo je knjiga Injekcijsko prešanje polimera i ostalih materijala9 kao rezultat istoimenog tehnologijskog projekta, koji je na preporuku Tehnologijskog vijeća financiralo Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa. Knjiga objavljena 2004. sadrži do sada u svjetskim razmjerima najpotpuniji rječnik s gotovo 240 inačica postupaka injekcijskog prešanja plastike, kaučukovih smjesa, keramike i metala te njihovih kombinacija, ali i živih ćelija. Drugo je knjiga Proizvodnja polimernih tvorevina,10 do sada najopsežnije djelo s područja pravljenja plastičnih i gumenih dijelova. I iz te su knjige preuzeti brojni hrvatski nazivi.

Treba upozoriti i na vrlo opsežnu, proširenu listu kratica. Za rješavanje dvojbi o njihovu pravilnom pisanju zahvaljujemo dugogodišnjem recenzentu tih tekstova za potrebe časopisa Polimeri Vladimiru Rapiću. Englesko-hrvatska inačica vrlo je pažljivo revidirana i osuvremenjena. Popravljene su mnoge uočene pogrješke ili nelogičnosti, konzultirani i mnogi novoizašli stručni, tehnički i enciklopedijski rječnici na hrvatskom, engleskom, njemačkom, francuskom, talijanskom, češkom, finskom i drugim jezicima, i to ne samo tiskani nego i elektronički.

Ponovno je bila intenzivna suradnja s jezikoslovcima. Tu inačicu vrlo je uspješno recenzirala i lektorirala Marija Znika. Međutim bile su vrlo korisne rasprave i sa Stjepanom Babićem, Katom Fišter, Sandom Ham, Elom Orešković-Požeg i Brankom Tafra. Ali i s vrhunskim poznavateljem hrvatskog standardnog i tehničkog jezika Stanislavom Severom.

Zašto Rječnik nije u suvremenom računalnom obliku? Odobrena su sredstva dostajala samo za tiskanu inačicu.«

U posljednji trenutak načinjen je CD s dodatkom od oko 250 naziva s područja gumarstva a na osnovi nacrta te norme koja će biti uskoro usvojena.11

Reference
  1. Čatić, I.: Potreba stručne terminologije na području plastičnih masa, Kemija u industriji 11(1962), 212.
  2. Čatić, I.: Prijedlog o jedinstvenim nazivima za postupke prerade plastičnih masa, Kemija u industriji 13(1964)9-13; 169-174; 393-403.
  3. Čatić, I.: Izrada nacrta prijedloga standarda JUS G.S2.611: Terminologija, definicije i oznake za mehanička ispitivanja plastičnih masa pri statičkom dejstvu sile, Zagreb, 1966.
  4. Čatić, I.:: Izrada liste ekvivalentnih termina za ISO TC/61- Plastične mase, radna skupina 1(WG-1), Zagreb, 1968.
  5. Čatić, I., Čatić, R.: Englesko-hrvatski rječnik polimerstva, Društvo za plastiku i gumu, Zagreb, 2002.
  6. Čatić, I., Čatić, R.: Hrvatski stupac Plastika (HRN/EN/ISO 472), izradba nacrta norme, Hrvatski zavod za normizaciju, Zagreb, 2007.
  7. Čatić, I.: Povijesna norma za polimerstvo, HZN-Glasilo, 3(2007)5, 20.
  8. Čatić, I.: Objavljena je povijesna norma za polimerstvo, Polimeri 28(3)175(2007).
  9. Čatić, I., Johannaber, F.: Injekcijsko prešanje polimera i ostalih materijala, Društvo za plastiku i gumu i Katedra za preradu polimera FSB-a, Zagreb, 2004.
  10. Čatić, I.: Proizvodnja polimernih tvorevina, Društvo za plastiku i gumu, Zagreb, 2006.
  11. Čatić, I., Čatić, R.: Hrvatski stupac Guma (HRN/ ISO 1382:2008), izradba nacrta norme, Hrvatski zavod za normizaciju, Zagreb, 2009.
IDI NA VRH STRANICE

Važnost ERPOHEN-a

Izgradnja hrvatskoga strukovnog nazivlja, pa tako i onoga s područja polimerstva izgrađuje i obogaćuje hrvatski jezik, čuva ga od propadanja i odumiranja, te ga čini ravnopravnim članom u obitelji ostalih svjetskih jezika. Uspjeh je ovoga projekta u tim nastojanjima zajamčen njegovom koncepcijom koja razumijeva ne samo izgradnju, nego i istovremenu popularizaciju hrvatskoga polimerijskog nazivlja među svim generacijama njegovih korisnika. Projektom ERPOHEN svi koji se bave polimerima u Hrvatskoj svrstat će se među rijetke struke tehničkog područja koje imaju uređen strukovni jezik prema međunarodnim normama (ISO i EC) i dobroj praksi koju njeguje Društvo za plastiku i gumu tijekom proteklih više od četiri desetljeća u svojim izdanjima (zbornici radova i časopis Polimeri) i standardima (kao primjer može poslužiti slovenski projekt Evroterm). Do sada je kao rezultat gotovo pola stoljeća rada na razvoju te terminologije obuhvaćeno oko 12 tisuća hrvatskih naziva. Uz uobičajeni strani jezik engleski, koji je osobito važan za područje polimerijskih znanosti i polimerijske tehnologije, važan je i njemački. Naime, SR Njemačka je predvodnica na području proizvodnje plastičnih i gumenih tvorevina.

Izradba oko 600 hrvatskih natuknica prema pravilima STRUNE pridonijet će boljem razumijevanja najčestotnijih normiranih hrvatskih naziva. To je izravno i pomoć Hrvatskomu zavodu za normizaciju u radu njegovih tehničkih odbora, osobito TO 531 – Plastika i guma i TO 138 – Plastične i gumene cijevi.

Osim toga:
  • ERPOHEN povećava konkurentnost hrvatskih znanstvenika i stručnjaka s područja polimerstva u europskim znanstvenim i stručnim krugovima.
  • ERPOHEN prije svega olakšava komunikaciju hrvatskih i stranih znanstvenika i stručnjaka.
  • ERPOHEN djelomično predviđa stvaranje nazivlja potrebnoga pri prevođenju akata Europske unije – koji se odnose na područje plastike i gume, ali i srodnih disciplina – na hrvatski jezik.
  • ERPOHEN potiče prirodan protok znanja, znanstvenih i stručnih dostignuća i informacija na hrvatskom jeziku u području polimerstva, što postaje posebno bitno u trenutku ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju, kada hrvatski jezik postaje jedan od njezinih službenih jezika. Posebno se to odnosi na prevođenje raznih norma, uputa, pravilnika itd.
  • ERPOHEN promovira Hrvatsku kao društvo znanja jer je utemeljen na načelima i usmjeren prema ciljevima koje preporučuje Znanstvena i tehnologijska politika Republike Hrvatske 2006. - 2010.
  • ERPOHEN olakšava uvođenje i provođenje studija odgovarajućih kolegija s područja polimerstva s mogućnošću uvođenja predavanja pojedinih kolegija na stranom jeziku, čime se omogućuje organiziranje zajedničkih studija s drugim sveučilištima iz zemalja Europske unije.
  • ERPOHEN pojednostavljuje objavu znanstvenih rezultata hrvatskih znanstvenika u stranim časopisima, čime se izravno podiže razina produktivnosti hrvatske znanstvene zajednice.
  • ERPOHEN poboljšava kvalitetu i učinkovitost visokog obrazovanja te znanstveno-istraživačkog i stručnog rada.
  • ERPOHEN pruža mogućnost pouke o pravilnoj jezičnoj uporabi hrvatskoga jezika u okvirima nazivlja polimerstva svim generacijama korisnika.
  • ERPOHEN omogućava bolju izradbu carinskih i sličnih propisa, što je bitno za poboljšanje tih područja.
IDI NA VRH STRANICE

Provedbene faze ERPOHEN-a

Projekt ERPOHEN čini više međusobno usko povezanih i isprepletenih sastavnica koje će se istodobno odvijati:
  • izradba programa za trojezični elektronički rječnik polimerstva
  • dotjerivanje postojećih hrvatskih i engleskih stupaca
  • izradba njemačkoga stupca
  • provjera rada elektroničkoga rječnika i njegovo usavršivanje
  • izradba oko 600 natuknica prema pravilima STRUNE i njihovo uključivanje u taj sustav
  • produbljena popularizacija hrvatskoga nazivlja polimerstva.
Izradba elektroničkog rječnika polimerstva
Taj se dio temelji na usporednom radu na prvim četirima navedenim sastavnicama. To su:
  • izbor suradne organizacije za izradbu računalnog programa
  • izradba beta inačice programa
  • provjera beta inačice
  • stručno i jezično usavršivanje temeljnoga hrvatskog stupca
  • stručno i jezično usavršivanje engleskoga stupca
  • izradba i recenzija njemačkoga stupca
  • izradba i provjera konačne inačice programa trojezičnoga rječnika
  • priprema za objavu rječnika na CD-u
  • trajna suradnja s nacionalnim koordinatorom.
Izradba natuknica prema pravilima STRUNE

Projektom je dogovoreno da se obradi najmanje 600 hrvatskih natuknica. Za to su područje predviđene sljedeće aktivnosti:
  • pohađanje radionica za sve koji sudjeluju u radu na tom dijelu projekta
  • izbor naziva, temeljen na hrvatskim i međunarodnim normama za potrebe tehničkih odbora TO 531 – Plastika i guma i TO 138 Plastične i gumene cijevi.
  • rasprava i savjetovanje s nacionalnim koordinatorom o ispravnosti rada na temelju izrađenoga određenog broja naziva
  • završetak rada na podlogama za STRUNU
  • recenziranje i lektoriranje teksta
  • uključivanje teksta u računalni oblik STRUNE.
Za navedene će se aktivnosti izraditi mrežna stranica projekta. Održavanje predviđenih radionica, s obzirom na specifičnost projekta dogovorit će se s nacionalnim koordinatorom (uključivanje u postojeće radionice i samostalne radionice).

Popularizacija rječnika

Popularizacija rječnika, a time i svekolikog hrvatskog strukovnog nazivlja, odvijat će se istodobno s provođenjem pojedinih faza projekta ERPOHEN-a. To će se ostvariti na sljedeći način:
  • izradbom mrežne stranice projekta
  • organiziranjem predavanja/radionica o projektu
  • objavljivanjem odgovarajućih tekstova o radu na projektu u hrvatskim časopisima namijenjenima zainteresiranim stručnjacima
  • suradnjom sa sudionicima i voditeljima sličnih projekata iz drugih znanstvenih područja.
IDI NA VRH STRANICE

Načela rada na projektu ERPOHEN

Prigodom izradbe trojezičnoga elektroničkog rječnika i nazivlja za projekt STRUNA u sklopu projekta ERPOHEN poštivat će se temeljna načela terminološkoga rada koja preporučuje Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje u projektu „Hrvatsko strukovno nazivlje – projekt koordinacije – STRUNA“ (više na: http://www.ihjj.hr).

Istodobno će se koristiti stručna i jezikoslovna iskustva stečena tijekom dosadašnjega rada na brojnim rječnicima.

U dijelu projekta koji se odnosi na STRUNU polazit će se od definicija na stranim jezicima navedenima u odgovarajućim normama koje je prihvatio TO 531 Plastika i guma HZN-u.

U suradnji s Institutom za hrvatski jezik i jezikoslovlje bit će provedena kroatistička i terminografska provjera i potvrda predloženih naziva odabranih za projekt STRUNE.

IDI NA VRH STRANICE

Očekivani rezultati projekta ERPOHEN

Rezultati projekta ERPOHEN namijenjeni su sljedećim ciljnim skupinama:
  • znanstveno-nastavnom kadru koji sudjeluje u izobrazbi stručnjaka za obrazovanje na svim razinama od vrtića do doktorskog studija, cjeloživotnoj izobrazbi i svim stručnjacima svih razina koji se bave područjem polimerstva
  • svima koji se bave izdavanjem knjiga, časopisa i ostalih publikacija na tom području
  • svim prevoditeljima tekstova s hrvatskim kao polaznim a engleskim i njemačkim kao ciljnim jezicima i obrnuto
  • Hrvatskom zavodu za normizaciju i ostalim tijelima državne uprave
  • svima koji u bilo kojem obliku rabe to nazivlje poput tiskovina i elektroničkih medija itd.
Prilog koji se odnosi na STRUNU upotpunit će korpus hrvatskoga strukovnog nazivlja a time i hrvatskoga jezika u cjelini. Rječnik u hrvatskom stupcu već sada čini dragocjeni doprinos hrvatskomu strukovnom jeziku, a mnoga rješenja još uvijek nisu poznata najširoj javnosti. Time će se hrvatski jezik obogatiti i ojačati svoj položaj u odnosu na druge jezike te tako zaštititi od propadanja i odumiranja.

IDI NA VRH STRANICE

Suradnici na projektu

Glavni istraživač – voditelj projekta
Dr. sc. Igor Čatić, umir. red. prof., Fakultet strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu

Istraživači:
Ranka Čatić, dipl. ing, Društvo za plastiku i gumu, Zagreb
Mr. sc. Ana Rogić, Domes, d.o.o, Karlovac
Mr. sc. Maja Rujnić-Sokele, Fakultet strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu

Stručni recenzenti
Dr. sc. Nenad Cvjetičanin, WOCO Group, Bad Soden, SR Njemačka
Dr. sc. Đurđica Španiček, red. prof., Fakultet strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu

Recenzentica i lektorica za hrvatski jezik
Dr. sc. Marija Znika, umir. znanstveni savjetnik, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Zagreb

WEB stranica
Miodrag Katalenić, Fakultet strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu
Andrija Levanić, dipl. ing, Fakultet strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu

Izradba programa elektroničkog rječnika
Filozofski fakultet, Odsjek za informacijske znanosti

Administrativna suradnica
Sunčica Tucman, Fakultet strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu

Izradba programa elektroničkog rječnika
Filozofski fakultet, Odsjek za informacijske znanosti

Administrativna suradnica
Sunčica Tucman, Fakultet strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu

Stručni suradnici za hrvatski jezik:
Ivo Pavao Jazbec, Institut za jezik i jezikoslovlje, Zagreb
mr. sc. Ivana Kurtović-Budja, Institut za jezik i jezikoslovlje, Zagreb

Koordinatorica projekta Struna: prof. dr. sc. Marija Bratanić, Institut za jezik i jezikoslovlje, Zagreb