Novosti - Polimeri
Plastične vrećice

Zbog glasovanja članica EU za reviziju zakonodavstva kojom se smanjuje potrošnja lakih plastičnih vrećica do 2019. ili obavezno smanjenje broja vrećica godišnje po osobi od 191 sadašnjih na 90 odnosno na 40 do 2025. dva su najveća industrijska trgovačka udruženja za plastiku izrazila svoju zabrinutost zbog daljnjih zabrana koje bi mogle omesti EU trgovinu i dovesti do gubitka radnih mjesta.

Ostatak pročitajte u privitku ( Privitak )



Nagrade za bioplastiku 2013.

Bioplastic Magazine, dodjeljuje svake godine Globalnu nagradu kao priznanje za najbolja postignuća na području bioplastike. Od oko 20 prijedloga ovogodišnja su četiri finalista bili iz Njemačke, dva iz Nizozemske i jedan iz Taiwana. Nagrade su dodijeljene u prosincu 2013. tijekom 8. konferencije europske bioplastike održane u Berlinu. ( Privitak )



NEW LCA STUDY AVAILABLE ON CARRIER BAGS

Berlin, 14 February 2014. A new life-cycle analysis (LCA) of carrier bags is now available. The study was performed according to ISO 14040 and 14044 and was critically reviewed and verified by DEKRA Consulting, Oeko-Institut e.V., Witzenhausen-Institut and the Swiss Federal Institute of Technology Zurich (ETH). ( Privitak )



Renesansa bioplastike - ne tako prirodan proces


U 2011. godini proizvodnja bioplastike bila je manja od 0,5 % od ukupne svjetske proizvodnje plastike. Ali, kada čitate novinske članke, stječete pomalo čudan dojam da je danas i u budućnosti najvažniji materijal, ekološki prihvatljiva bioplastika. Bioplastika nije novi izum. Celuloidna eko-lutka stara je oko 150 godina. U stvari, prva bioplastika, zasnovana na kazeinu (bjelančevini iz mlijeka), stara je više od 500 godina.

Dakle, bioplastika kao materijal koji je postojao davno prije plastike napravljene od proizvoda prirode - nafte i prirodnog plina, ili katkada od ugljena - uobičajeno se zove sintetska ili petro- plastika.

Koja je razlika između sintetske plastike i bioplastike? Samo po ulazu u proces. Ulaz za plastiku od fosilnih goriva je čisti proizvod prirode. S druge strane, ulaz iz tzv. obnovljivih izvora nije prirodan. Oni ne postoje u prirodi, već su rezultat ljudskog znanja i volje. Sjetva je poljodjelska aktivnost koja zahtjeva radnu snagu, energiju (najčešće fosilna goriva) i mnogo kemijskih proizvoda, kao što su herbicidi i pesticidi. Sve su to umjetni proizvodi.

Valja pozdraviti renesansu bioplastike. Ipak, to je potpuno proizvod čovjeka, a ne prirode. Dakle, mora se prestati zeleno ispirati odnosno provoditi greenwashing s bioplastikom kao prirodnim materijaoml, kako je sugerirano članku u European Bioplastics objavljenom u rujnu 2012. - No Greeenwashing with Bioplastics.

Na stranicama web portala, u sklopu članka postavljeno je i anketno pitanje: Smatra li previše pripadnika medija da je bioplastika zelena? Anketu možete pogledati na http://multibriefs.com/surveys/survey.php?SurveyID=606. Trenutno oko 80 % sudionika ankete misli da mediji smatraju da je bioplastika zelena.



REAGIRANJA - Hormonski otrovi

U vezi s tekstom objavljenim 20.2.2013. pod naslovom Alarmantno izvješće svjetske zdravstvene organizacije: Kemikalije u plastici nas truju i mijenjaju nam gene! Naslov je vrlo efektan, ali krije dvije netočnosti. Tekst koji je poslužio kao osnova za njezin novinarski uradak ima naslov Znanstvene spoznaje o kemikalijama koje utječu na endokrinološke poremećaje. Ne spominje se dakle samo plastika. Drugo, to nije izvještaj Svjetske zdravstvene organizacije, već jedne ekspertne skupine koja je radila pod pokroviteljstvom SZO-a i Programa zaštite okoliša Ujedinjenih nacija. Obje organizacije su naglasile da one o tom izvještaju nisu donijele nikakve odluke.

U tekstu koji ima oko 14,6 tisuća riječi plastika i metali spominju se samo jednom. Istodobno se pesticidi spominju 15 puta. Polimeri se ne spominju nijednom. Što piše u izvorniku? »Kemikalije koje izazivaju endokrinološki poremećaj pronađene su u mnogim skupinama tih tvari. Od brojnih navode se osim plastike, metala i pesticida, aktivni sastojci u farmaciji i dodaci hrani. Takve kemikalije nalaze se proizvodima za osobnu higijenu, kozmetici, tekstilu i građevinskom materijalu.«

Od navedenih kemikalija koji su važni sastojci raznih materijala, pa i plastike, osvrnut će se samo na ftalate i bisfenol A.

Ftalati se kao omekšavala najčešće povezuju s proizvodnjom poli(vinil-klorida), popularnog PVC-a: za mnoge namjene potreban je naime savitljivi PVC, npr. u medicini. U tom slučaju dodaju se u smjesu ili mješavinu i ftalati. Postoji velik broj ftalata. Kao što to često biva, štetan utjecaj pojedine tvari ili proizvoda tek se kasnije ustanovi.

Stoga je već 2001. Direkcija za zaštitu okoliša Europske komisije neke od njih označene kraticama:DEHP, DBP i BBP kategorizirala kao otrovne za reprodukciju. A za neke se, DEHP i DBP, pretpostavlja da bi mogli biti kancerogeni za ljude. Zato su neki od navedenih ftalata zabranjeni u igračkama, proizvodima za malu djecu, bojilima za kozmetiku i dječjoj odjeći.

Bisfenol A je vrlo proširena tvar i proizvodi se u milijunima tona. Bisfenol A se na ovim prostorima povezuje često s PET-ambalažom. Potpuno netočno. Bisfenol A od kojeg se prave npr. i CD-ovi, ili DVD-ovi, sastojak je plastike pod nazivom polikarbonat. Da se izbjegne moguće posljedice, napustilo se uporabu bočica za malu djecu od tog materijala. Inače je bisfenol A naveden u tekstu samo jednom, i to u kontekstu poboljšavanja postupaka ispitivanja. U objavljenom tekstu nije spomenut sustav REACH. Europska zajednica je prije nekoliko godina, od 1. srpnja 2007, uspostavila taj sustav za kontrolu kemikalija. Brojne tvari su već zabranjene.
( Privitak )



Milijun otrovanih - 20 tisuća mrtvnih

Poticaj za ovaj tekst potječe iz reakcije Društva za plastiku i gumu na tekst gospođe G. Jureško koji se temelji na izvještaju međunarodne ekspertne skupine pod nazivom Znanstvene spoznaje o kemikalijama koje utječu na endokrinološke poremećaje. Ta je ekspertna skupina radila pod pokroviteljstvom SZO-a i Programa zaštite okoliša Ujedinjenih naroda. Međutim obje organizacije su naglasile da one nisu o tom izvještaju donijele nikakve odluke. ( Privitak )



Tekst iz Hrvatskoga fokusa postao uvodnik u agronomskom časopisu

Prirodno je ono što je stvorila priroda, bez volje i znanja čovjeka

Zašto hrvatski agronomi ne žele ni čuti da staklenički ili plastenički uzgoj nemaju s prirodom ni p? Bi li jedan od kriterija napredovanja mogao biti i koliko je izvornih zamisli poteklo iz rada pojedinca?
( Privitak )



Toronto ukinuo zabranu plastičnih vrećica

Očito se Toronto opametio. Pitanje je sada hoće li ta vijest proletjeti planetom kao što je proletjela vijest o zabrani? ( Privitak )



Ne ispirati mozak proizvodima agrokulture

6. prosinca 2012 održana je tribina: Tribina Europskog pokretaHrvatska i Europskog doma u Zagrebu. Predavanje prof. I. Čatića i doc. K. Knezović dostupno je u prilogu. ( Privitak )



KALENDAR STRUČNIH SKUPOVA I SAJMOVA

2014. godina



19. – 20.03. 27th International Colloquium Plastics Technology, Aachen, Germany
Obavijesti: Dipl.-Kfm. Markus Bau, Pontstraße 49, 52062 Aachen, Germany, Telephone: +49 (0) 241 80-96631, Fax: +49 (0) 241 80-92660,
e-mail: bau@ikv.rwth-aachen.de, http://www.ikv-kolloquium.de/en.html

01. – 03.04. Differentiated & Focused Conference Polymers / Plastics in Medical Devices, Las Vegas, NV, USA
Obavijesti: InnoPlast Solutions, Inc, 735 Aran Drive, Roswell, GA 30076, USA, TEL: (973) 446-9531, MOB: (917) 545-9921, FAX: (973) 795-1030, http://www.mediplastconference.com/

23. – 26.04. The 28th International Exhibition on Plastics and Rubber Industries, Shanghai, PR China
Obavijesti: Hong Kong - Tel: (852) 2811 8897, e-mail: publicity@adsale.com.hk, Singapore - Tel: (65) 6235 7996, e-mail: visitor@sg.adsale.com.hk, Website: www.ChinaplasOnline.com, Facebook: www.facebook.com/chinaplas, Twitter: www.twitter.com/chinaplas

28. – 30. 04. ANTEC, Las Vegas, Nevada, USA
Obavijesti: Dr. Joseph Golba Technical Program Chair 2014, email: joseph.golba@polyone.com, Tel: +1 440-930-1782, Barbara Spain Events Program Manager , email: bspain@4spe.org Tel: +1 203-740-5418, Dr. Mark A. Spalding Chairman of TPC email: maspalding@dow.com, Tel: +1 989-636-9849, www.antec.ws

25. – 28.11. Euromold 2014, Frankfurt am Main, Germany
Obavijesti: http://www.euromold.com/index.php?id=51&l=1
( Privitak )



21. Dani Frane Petrića

Hrvatsko filozofsko drustvo i Grad Cres i ove godine organiziraju međunarodnu znanstveno-kulturnu manifestaciju Dani Frane Petrića. 21. Dani Frane Petrića obuhvaćaju dva simpozija: "Ideja sveučilišta" (23.-26. 9. 2012.) i "Od Petrića do Boškovića: renesansne filozofske tradicije" (26.-29. 9. 2012.).

U prilogu se nalazi poziv za sudjelovanje na simpoziju "Ideja sveucilista" (Cres, 23.-26. 9. 2012.) i Obrazac za prijavu. Molim zainteresirane sudionike da popunjeni Obrazac za prijavu posalju do 1. 6. 2012.
( Privitak )



Savjetovanje - Bioplastika

U organizaciji Društva za plastiku i gumu 22.11. 2012. održati će se savjetovanje Bioplastika. Mjesto održavanja je Fakultet strojarstva i brodogradnje, Plava dvorana, Ivana Lučića 5, 10000 Zagreb. Program savjetovanja i pojedinosti nalaze se u privitku. ( Privitak )



Istraživanje o održivosti u području proizvodnje kompozitnih tvorevina u organizaciji SPE-ja i u suradnji sa Sveučilištem Missouri

Američko Društvo inženjera plastičara, (Society of plastics engineers, SPE) u suradnji sa Sveučilištem Missoury provodi istraživanje o održivosti u proizvodnji kompozitnih tvorevina. Molimo zainteresirane tvrtke da se istraživanju priključe na adresi: http://mst.qualtrics.com/SE/?SID=SV_cMbLor5uq3I3f3S. Više u prilogu: ( Privitak )



Sintezologijski pogled na Nacionalni obrazovni kurikul

Časopis Tehnička kultura objavio je u najnovijem broju osvrt na Nacionalni obrazovni kurikul. U kojem je na jednom mjestu spomenuta riječ plastika a guma nijednom. ( Privitak )



Kriv je čovjek a ne proizvod

Vjesnik je objavio 6. travnja 2011. članak Kriv je čovjek a ne proizvod. Opis je apel Global Plastics Associations u kojem se poziva na očuvanje morskog ekosustava s motrišna štetnog odbacivanja bilo kojeg, pa tako i plastičnog otpada u more. Među 40 potpisnika je i Hrvatska gospodarska komora. ( Privitak )



Kiborgizacija

U Novom listu i Vjesniku objavljeni su članci na temu smije li čovjek činiti sve ono što smije činiti. Ugradnja bilo kojeg umjetnog dijela označuje kiborgizaciju prirodnog bića. Ostalo pročitajte u prilogu. ( Privitak )



Recite da plastičnoj vrećici!

Već je odavno poznato da svaki proizvod utječe na okoliš, neovisno o tome od kojeg je materijala načinjen. Zašto su onda u posljednje vrijeme plastične vrećice, ali i plastika u cjelini, izložene velikom napadu medija, i to ne samo u Hrvatskoj već i u svijetu? ( Privitak )



Ekološka bomba ili patka 21. stoljeća

Ekološke udruge žele ih zabraniti, u Društvu za plastiku i gumu naglašavaju njihove prednosti, u Sparu prodaju biovrećice, u Ministarstvu naplaćuju naknadu, a potrošači su slabo informirani i nedovoljno educirani. Ipak, važno je da pitanje plastičnih vrećica više nije pod točkom “razno”. ( Privitak )



Biorazgradiva ambalaža - etičko pitanje

Često se biorazgradivi ili bioplastični materijali smatraju boljima od plastičnih, budući da već sam prefiks bio dovodi do zaključka da takav proizvod mora biti bolji od proizvoda koji taj prefiks nema, no svojstvo biorazgradivosti ili bioosnova na kojoj je neki proizvod načinjen nije a priori sinonim za prihvatljivost za okoliš. ( Privitak )



Istine i zablude o bioplastici

Bioplastični ili biorazgradljivi materijali u okolišu se u potpunosti i brzo razgrade; načinjeni su od obnovljivih izvora pa su iz tog razloga prihvatljiviji za okoliš od sintetski načinjene plastike koja je na osnovi fosilnih goriva. ( Privitak )



Još malo o bioplastici

Autorica Maja Rujnić - Sokele napisala je članak u časopisu Polimeri u kojem opisuje bioplastične materijale. Plastični proizvodi, a posebno ambalaža, često se prozivaju kao velik (ako ne i najveći) okolišni problem današnjice. Iako u svijetu postoji puno više proizvoda ili materijala na koje bi se isto tako moglo uprijeti prstom i prozvati ih zbog problema s okolišem, zanimanje medija za plastiku ne jenjava, i to bez obzira na višekratno dokazane prednosti u usporedbi s nekim drugim materijalima. Ostalo pročitajte u privitku. ( Privitak )



Polietilenska vrećica - da ili ne!

Na konferenciji za medije održane 20.11.2009. pokušalo se odgovoriti na brojena pitanja u vezi da li treba primjenivati plastične vrećice ili ne. ( Privitak )



U posljednjih 12 mjeseci pšenica poskupjela za 60 posto, kukuruz za 93 posto

Sve mora biti bio-. Biogoriva, bioplastika, biokozmetika. Poticaj je članak kojeg je objavio Glas amerike (VOA) 5. ožujka. Dvoje članova DPG-a zauzelo o tome stav još 7. ožujka 2007. ( Privitak )



Istina o bioplastici

Član Društva za plastiku i gumu, prof.dr.sc. Igor Čatić objavio na u Časopisu Powder and Bulk Engineering 1. ožujka 2011. članak: Istina o bioplastici. ( Privitak )



Plastika je najzeleniji, a guma nezamjenjivi materijal 21. stoljeća

Na festivalu Trijenalni Touch Me festival 2011, u organizaciji udruge Kontejner, kao središnja tema izabrana je: Zlo/Upotreba energije

Tom prilikom izdan je Zbornik Touch Me festival: Zlo/Upotreba energije s tekstovima poznatih znanstvenika, stručnjaka i umjetnika poput slovenskog filozofa S. Žižeka, M. De Lande te O. Cattsa i I. Zurr. Među njima je i prilog I. Čatića: »Plastika je najzeleniji, a guma nezamjenjivi materijal 21. stoljeća« na hrvatskom i engleskom jeziku.

Uredništvo se zahvaljuje izdavaču na dopuštenje da se članak prenese na portal časopisa POLIMERI.

Zbornik se može nabaviti za vrijeme trajanja festivala u Pogonu Jedinstvo uz promotivnu cijenu od 70 kuna ili upitom na kontejner@kontejner.org. Više na http://www.kontejner.org/tm2011-concept.

Za običnog čovjeka vršni polimeri, poznati pod nazivom plastika, još uvijek su nedovoljno poznati materijali, za što postoje brojni razlozi. U svega nešto više od pola stoljeća ta je skupina tvoriva postala po obujmu najrašireniji materijal današnjice. Nametnula se istodobno kao najzeleniji materijal 21. stoljeća. Nešto manje je proširena druga skupina vršnih polimera, guma, koja je u nešto manje od dva stoljeća postala nenadomjestivim materijalom o kojemu ovisi cjelokupni suvremeni cestovni i zračni promet ( Privitak )



Označavanje plastične ambalaže

U zadnje vrijeme kruži internetom tekst o brojkama na dnu plastične ambalaže. Taj je tekst ponovno primjer kako se manipulira javnošću. Problem je u tome što takve tekstove prosljeđuju po načelu šalji dalje i veliki broj visokoobrazovanih. Tekst pročitajte u privitku. ( Privitak )



Zabraniti kruzere bez pogona za obradu otpada

Političari bi trebali proučiti zašto je najveća koncentracija plastičnog otpada na Jadranu na mjestima daleko od svih putova. Donose ih, naravno, struje, ali tko baca toliko velike količine u more? Kruzeri sigurno tomu pridonose ( Privitak )



Odjeci o plastičnim vrećicama

Priznati stručnjak za polietilen niske gustoće (PE-LD), Romeo Deša, kao član Društva za plastiku i gumu, napisao je komentar u povodu konferencije za tisak koju su održali članovi Hrvatske narodne stranke, 12. kolovoza 2011. Na toj konferenciji koju je predvodio istaknuti hrvatski političar J. Raoš, tražena je zabrana plastičnih vrećica.
Na tu konferenciju osvrnuo se i I. Čatić u dnevniku Vjesnik 8. rujna 2011. pod nazivom: Zabraniti kruzere bez pogona za obradu otpada ( Privitak )



Emisija NOVE TV Provjereno

U emisiji „Provjereno“ 13. listopada 2011. objavljen je prilog o plastičnim vrećicama. U emisiji se  izmejnjuju kvalitetni i stručno argumentirani podatci s netočnostma ili poluistinama. Stoga gledatelji dolaze do potpuno krivog zaključka. Traži se pogrešna promjena navika da se upotrebljavaju platnene torbe umjesto plastičnih vrećica. Što je nemoguća misija. Osim u korist trgovaca i kao sredstvo manipulacije političara. ( Privitak )



2th International Conference Product and Packaging P&P2012

2th International Conference Product and Packaging P&P2012, Lodz, Poland
Obavijesti: Technical University of Lodz, Wolczanska 215 Street, 90-924 Lodz, tel: +48 42 6370043, +48 42 6313754, fax: +48 42 6370043, e-mail: pio@info.p.lodz.pl, URL: www.pp.woiz.pl ( Privitak )



Nova paradigma podjele materijala

U obliku uvodnika, časopis Strojarstvo objavio je tekst I. Čatića: Nova paradigma podjele materijala. Vaše komentare možete dostaviti autoru na njegovu e-adresu: igor.catic@fsb.hr. ( Privitak )



Potpora jačanje konkurentnosti hrvatskog malog i srednjeg poduzetništva

Kako bi se osiguralo da je njezina poduzeća ostanu konkurentna na Europskom i globalnom tržištu, hrvatske tvrtke moraju ulagati u nove procese i tehnologije, uključujući zelene i energetski učinkovite tehnologije, u ICT razvoj i postavljanje te u razvoju novih proizvoda, uključujući testiranje i certificiranja kako bi se osigurala njihova usklađenost s međunarodnim standardima kvalitete. Ova operacija će ojačati konkurentnost hrvatskih malih i srednjih poduzeća uvođenjem međunarodnih eko standarda i energetski učinkovitih tehnologija u proizvodne procese kao i primjenom najboljih praksi i najuspješnijih poslovnih modela u cilju lakšeg razvoja novih i konkurentnijih proizvoda.
Više informacija na: http://www.safu.hr/hr/natjecaji/pregled/341/potpora-jacanje-konkurentnosti-hrvatskog-malog-i-srednjeg-poduzetnistva



Problem pojma gustoće

U Vjesniku 13.12.2011. objavljen je tekst o pojmu gustoća. Cijeli rad nalazi se u privitku. ( Privitak )



Je li samo bioplastika dobra?

članak I. Čatića: Je li samo bioplastika dobra? iz časopisa Bioplastics Magazine objašnjava stvarno mjesto bioplastike u obitelji plastike. Članak uključuje i novu podjelu materijala na polimere i nepolimere. ( Privitak )



Katalog knjiga 2011

Ami database and report objavila je katalog knjiga za 2011. godinu. Katalog možete pogledati u privitku. ( Privitak )