Login
atlantis_login
sitebuilder_login

Predavanja

LJETNA ŠKOLA 2007 - STRUČNE PRETPOSTAVKE I POTREBA EDUKACIJE STUDENATA SPORTAŠA O USVAJANJU ZDRAVIH ŽIVOTNIH NAVIKA

Stručne pretpostavke  i potreba  edukacije studenata sportaša o usvajanju  zdravih životnih navika

 

Mr. sc. Sanja Ćurković, Sveučilište u Zagrebu, Agronomski fakultet

Nenad Zvonarek, prof., Sveučilište u Zagrebu, Fakultet strojarstva i brodogradnje

Iva Gričar, prof., Sveučilište u Zagrebu, Edukacijsko rehabilitacijski fakultet

 

 

UVOD

Svjetska zdravstvena organizacija definira zdravlje kao fizičko, mentalno i socijalno zdravlje, a ne samo odsustvo bolesti.  Brojni čimbenici utječu na očuvanje zdravlja, na razini pojedinca, ali i društva u cjelini. Na individualnoj razini na zdravlje utječe dob, spol, genetsko određenje i životne navike. Pod životnim navikama misli se na pušenje, prehranu, konzumiranje alkohola, tjelesnu aktivnost, ozljede, oralnu higijenu, uživanje opojnih droga, seksualno ponašanje (HZJZ,2005). Svjetska zdravstvena organizacija, u aktualnoj zdravstvenoj politici «Zdravlje za sve u 21. stoljeću»,  kao prioritete ističe: povećanje odgovornosti društva za zdravlje - od izbjegavanja štetnih učinaka na zdravlje pojedinca preko brige o zdravom okruženju do ograničenja proizvodnje artikala koji štete zdravlju.
Na očuvanje zdravlja utječu u određenoj mjeri i informacije - pruženo znanje, obrazovanje i ekonomska situacija. Dosad provedena istraživanja upućuju na povezanost socijalne komponente i životnih navika.

Pregledom dosadašnjih znanstvenih spoznaja i uvidom u problematiku rizičnih ponašanja kojima su skloni mladi širom svijeta možemo vidjeti koliko su takva ponašanja ukorijenjena u populaciji studenata. Ono što ne možemo vidjeti,  znanstveno promišljati i komparirati sa svjetskim istraživanjima je činjenica da u Hrvatskoj nema sveobuhvatnih istraživanja na studentima. Ukoliko želimo pokrenuti edukativne programe potrebno je vidjeti u kojoj mjeri su hrvatski studenti do sada usvojili zdravi stil življenja i koliko su skloni različitim rizičnim ponašanjima za zdravlje.

Katedra za tjelesnu i zdravstvenu kulturu, 05.06.2014. 16:26

KONDICIJSKA PRIPREMA U FUNKCIJI ZDRAVLJA ZAGREBAČKIH STUDENATA – STANJE I PERSPEKTIVE

 KONDICIJSKA PRIPREMA U FUNKCIJI ZDRAVLJA ZAGREBAČKIH STUDENATA – STANJE I PERSPEKTIVE

Romana Caput-Jogunica, Sanja Ćurković, Davor Pavlović i Nenad Zvonarek

Sveučilište u Zagrebu 

Rad posvećen obilježavanju 50 godina obvezne nastave tjelesne i zdravstvene kulture na Sveučilištu u Zagrebu, ak. god. 1963./1964. – 2013./2014.

 

UVOD

Prema dokumentu Vijeća Europe (2011)[1] očekivani životni vijek europljana se produžuje za muškarce 76,4 godina, a za žene 82,4 godine. Očekivano vrijeme aktivnog i zdravljem ispunjenog života za muškarce je procijenjeno 60,9 godina, a za žene 62 godine života. U istom dokumentu navode se kronične bolesti kao glavni uzrok smrtnosti i nedovoljne kvalitete života u Europi, ali i mogućnost preventivnih mjera koje mogu pridonijeti većoj kvaliteti života. Najčešći uzroci kroničnih bolesti su pušenje cigareta, konzumiranje alkohola, neprimjerena prehrana i nedostatna tjelesna aktivnost. Interesantan je podatak utvrđen Eurobarometar studijom (2010)[2] prema kojoj u muškoj populaciji koja je značajno više tjelesno aktivna u usporedbi sa ženskom populacijom, utvrđen je porast prekomjerne tjelesne težine mladih muškaraca u dobi od 15-24 godine života (22% više od BMI 25), u odnosu na žensku populaciju (14% veći BMI 25). Mnogobrojna europska istraživanja provedena na studentskoj populaciji ističu zabrinjavajući pad tjelesne aktivnosti, osobito u razvojnim fazama adolescencije, postadolescencije i odrasle dobi (Kwan i Faulkner, 2011., Ćurković, 2010., Pedišić, 2011., Pekmezović i sur. 2011, Kwan et al, 2011). Veliki broj autora (Adams et al, 2006, Gomez-Lopez i sur., 2010., Whitham i Savill, 2011.) prepoznaju i ističu potencijal sveučilišnog okruženja (kampusa) koje predstavlja posljednju stepenicu u organiziranom odgojno-obrazovnom sustavu  tijekom kojeg većina studenta proširuje znanja i interese u okviru kojih i mogućnost uključivanja u različite atraktivne izvannastavne kineziološke programe.

Jedna od preporuka Globalnog Forum Pedagogije tjelesne i zdravstvene kulture (GoFPEP, 2010.) je potreba prilagodbe nastavnih programa tjelesne i zdravstvene kulture i programa izvannastavnih kinezioloških aktivnosti u smjeru “integriranja razvojnih vještina, tjelesnog fitnesa, zdravlja, nutricionizma i planiranja slobodnog  vremena.” U preporuci je istaknuta potreba redizajniranja kurikuluma tjelesnog odgoja za promidžbu aktivne učeniku, odnosno studentu usmjerene nastave s ciljem razvoja vještina potrebnih za cjeloživotno i samoinicijativno sudjelovanje u programima tjelesnog vježbanja  (Edginton i sur. 2011.).

U akademskoj godini 2013./2014. obilježavamo 50. godina tradicije obvezne nastave tjelesne i zdravstvene kulture na Sveučilištu u Zagrebu. Posljednjih godina, provođenjem novog plana i programa nastave tjelesne i zdravstvene kulture u visokom obrazovanju (usvojen 2008. godine),  nastava se strateški između ostalog usmjerava u osvješćivanju studenata ispunjavanjem ciljeva i zadaća iz segmenta zdravstvene kulture od kojih ističemo: informiranje studenata o zdravstvenim problemima mladih radi potrebe očuvanja i unapređivanja zdravlja, upoznavanja s rizicima štetnosti po zdravlje kod raznih ovisnosti, promicanju značaja kvalitetne prehrane pri intelektualnim i tjelesnim naporima, praćenju sastava tijela i prevencije pretilosti te informiranju studenata o rezultatima dosadašnjih istraživanja o zdravlju (Neljak i Caput-Jogunica, 2012.)

Cilj ovog rada je istaknuti važnost kondicijske pripreme u funkciji očuvanja zdravlja studentske populacije s obzirom na  antropološka obilježja, sklonost rizičnim ponašanjima i nedostatnu razinu tjelesne aktivnosti procijenjenu rezultatima razvojnog sveučilišnog projekta[3] te dosadašnjih istraživanja. Drugi cilj ovog rada je prijedlog smjernica razvoja koje mogu utjecati na zdravlje i kvalitetu života studentske populacije temeljene na europskim dokumentima i nacionalnim prioritetima te rezultatima istraživanja na studentskoj populaciji.

Katedra za tjelesnu i zdravstvenu kulturu, 05.06.2014. 13:44

CHARACTERISTICS AND LEVELS OF PHYSICAL ACTIVITY AMONG UNIVERSITY STUDENTS

CHARACTERISTICS AND LEVELS OF PHYSICAL ACTIVITY AMONG UNIVERSITY STUDENTS

 

Ph.D. Sanja Ćurković, ¹ Ph.D. Mirna Andrijašević²,

Ph.D. Romana Caput-Jogunica¹, Nenad Zvonarek, prof. ³

 

¹ Faculty of Agriculture,University of Zagreb,Croatia

² Faculty of Kinesiology,University of Zagreb,Croatia

                   ³ Faculty of Mechanical Engineering,University of Zagreb,Croatia

 

Abstract

The aim of this study was to examine the level of physical engagement among university students and to explore possible differences between the students in physical activities by gender and age. An anonymous questionnaire of 48 variables was examined in 1646 students at theUniversityofZagreb, aged between 19 and 27. Data were analyzed by statistical analysis: using descriptive statistics, χ2 analysis, logistic regression and multiple linear regression analysis. The results have shown that the student’s population does not have a satisfactory level of physical activity which influences the preservation of health; it was noted that by maturing, young people are reducing their participation in sports - male students were significantly more active in comparison with female students and, there was no difference in physical activities by their age.

Key words: University students, physical activity, health.

Katedra za tjelesnu i zdravstvenu kulturu, 04.06.2014. 11:21

ANALIZA SPORTSKIH POSTIGNUĆA STUDENTSKIH EKIPA FAKULTETA STROJARSTVA I BRODOGRADNJE NA NATJECANJIMA SVEUČILIŠNOG PRVENSTVA U ZAGREBU

 ANALIZA SPORTSKIH POSTIGNUĆA STUDENTSKIH EKIPA FAKULTETA STROJARSTVA I BRODOGRADNJE NA NATJECANJIMA SVEUČILIŠNOG PRVENSTVA U ZAGREBU

 

Željko Lukenda

Fakultet strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu

Ivana Lučića 5

zeljko.lukenda@fsb.hr

098/845-888

Marko Milanović

Tehničko veleučilište Zagreb

Boris Metikoš

Tehničko veleučilište Zagreb

 

UVOD

Na Fakultetu strojarstva i brodogradnje danas aktivno studira 2 200 studenata, uz školovanje budućih inženjera strojarstva, brodogradnje i zrakoplovstva važan dio studenskih aktivnosti predstavlja sport i sportska natjecanja. Od akademske godine 1982./83.kada je ustrojena Katedra za tjelesnu i zdravstvenu kulturu ,a i samim time započela obavezna nastava tjelesne i zdravstvene kulture, studenti s velikom motivacijom sudjeluju i postižu izvrsne rezultate na natjecanjima u raznim sportskim aktivnostima, koja se odvijaju u okviru zagrebačkog sveučilišnog prvenstva. U posljednjih nekoliko godina, a naročito nakon osnivanja športske udruge Fakulteta strojarstva i brodogradnje „Omega“ može se zapaziti trend povećanja broja studenata i broj sportskih aktivnosti u kojima se natječu. Kako Fakultet strojarstva i brodogradnje smatramo „muškim“ fakultetom (85% polaznika čine muškarci) ovaj rad će analizirati sportska postignuća studenata na natjecanjima u okviru Sveučilišnog prvenstva grada Zagreba.

Katedra za tjelesnu i zdravstvenu kulturu, 21.05.2014. 11:47

STANJE I PERSPEKTIVA NASTAVE TJELESNE I ZDRAVSTVENE KULTURE NA FAKULTETU STROJARSTVA I BRODOGRADNJE

STANJE I PERSPEKTIVA  NASTAVE TJELESNE I ZDRAVSTVENE KULTURE NA

FAKULTETU STROJARSTVA I BRODOGRADNJE

 

UVOD

Povijest Fakulteta strojarstva i brodogradnje u Zagrebu počinje od 1919. godine kada je ustrojen kao strojarski i brodograđevni odjel pri Kraljevskoj tehničkoj visokoj školi u Zagrebu. Od tada je prošao  različite oblike ustroja. Prema sadašnjem ustroju ,prilagođenom bolonjskom procesu fakultet školuje buduće inženjere strojarstva , brodogradnje i zrakoplovstva. Na Fakultetu strojarstva i brodogradnje danas aktivno studira 2 200 studenata, a u nastavni proces uključeno je preko 130 nastavnika(profesora, asistenata, znanstvenih novaka, predavača…).

Akademske godine1982./83. počela se izvoditi obvezatna nastava tjelesne i zdravstvene kulture za studente 1. i 2. godine studija. Te godine pri Zavodu za organizaciju rada osnovana je Katedra za tjelesnu i znanstvenu kulturu. 1997. katedra za tjelesnu i zdravstvenu kulturu izdvojila se iz Zavoda za organizaciju rada i postala samostalna katedra.

Katedra za tjelesnu i zdravstvenu kulturu, 20.05.2014. 10:28