Login
atlantis_login
sitebuilder_login

LJETNA ŠKOLA 2007 - STRUČNE PRETPOSTAVKE I POTREBA EDUKACIJE STUDENATA SPORTAŠA O USVAJANJU ZDRAVIH ŽIVOTNIH NAVIKA

Katedra za tjelesnu i zdravstvenu kulturu, 05.06.2014. 16:26

Stručne pretpostavke  i potreba  edukacije studenata sportaša o usvajanju  zdravih životnih navika

 

Mr. sc. Sanja Ćurković, Sveučilište u Zagrebu, Agronomski fakultet

Nenad Zvonarek, prof., Sveučilište u Zagrebu, Fakultet strojarstva i brodogradnje

Iva Gričar, prof., Sveučilište u Zagrebu, Edukacijsko rehabilitacijski fakultet

 

 

UVOD

Svjetska zdravstvena organizacija definira zdravlje kao fizičko, mentalno i socijalno zdravlje, a ne samo odsustvo bolesti.  Brojni čimbenici utječu na očuvanje zdravlja, na razini pojedinca, ali i društva u cjelini. Na individualnoj razini na zdravlje utječe dob, spol, genetsko određenje i životne navike. Pod životnim navikama misli se na pušenje, prehranu, konzumiranje alkohola, tjelesnu aktivnost, ozljede, oralnu higijenu, uživanje opojnih droga, seksualno ponašanje (HZJZ,2005). Svjetska zdravstvena organizacija, u aktualnoj zdravstvenoj politici «Zdravlje za sve u 21. stoljeću»,  kao prioritete ističe: povećanje odgovornosti društva za zdravlje - od izbjegavanja štetnih učinaka na zdravlje pojedinca preko brige o zdravom okruženju do ograničenja proizvodnje artikala koji štete zdravlju.
Na očuvanje zdravlja utječu u određenoj mjeri i informacije - pruženo znanje, obrazovanje i ekonomska situacija. Dosad provedena istraživanja upućuju na povezanost socijalne komponente i životnih navika.

Pregledom dosadašnjih znanstvenih spoznaja i uvidom u problematiku rizičnih ponašanja kojima su skloni mladi širom svijeta možemo vidjeti koliko su takva ponašanja ukorijenjena u populaciji studenata. Ono što ne možemo vidjeti,  znanstveno promišljati i komparirati sa svjetskim istraživanjima je činjenica da u Hrvatskoj nema sveobuhvatnih istraživanja na studentima. Ukoliko želimo pokrenuti edukativne programe potrebno je vidjeti u kojoj mjeri su hrvatski studenti do sada usvojili zdravi stil življenja i koliko su skloni različitim rizičnim ponašanjima za zdravlje.

 

PROBLEM I CILJ

Dosadašnja istraživanja na studentima (Aquatias, 2000.,Dawson i sur., 2004., Orford i sur,2004.) ukazuju na nepostojanje zdravih životnih navika, odnosno sklonost mladih rizičnom ponašanju za zdravlje. Obzirom na studentski način života, na sociokulturno okruženje u kojem živimo i činjenicu da je na zagrebačkom Sveučilištu zanemariv broj provedenih istraživanja na ovu temu čini nam se da je od izuzetne važnosti doći do relevantnih pokazatelja koliko studenti općenito, a posebno studenti sportaši imaju usvojene zdrave životne navike, odnosno koliko su skloni različitim oblicima rizičnih ponašanja za zdravlje. Za potrebe ovog rada fokusirali smo se na studente sportaše koji na Sveučilišnom natjecanju sudjeluju u rukometu. Tijekom ak. 2006/07. godine na Sveučilišnom prvenstvu u rukometu sudjelovalo je 16 muških fakultetskih ekipa i 9 ženskih. Proveden je anonimni upitnik o zdravim životnim navikama na 183 studenta rukometaša (102 studenta i 81 studentica).
Cilj ovog istraživanja je putem anonimnog upitnika utvrditi usvojenost zdravih životnih navika studenata sportaša, promatrano kroz odrednice bavljenja kineziološkim aktivnostima, pušenje cigareta, konzumiranje alkoholnih pića, eksperimentiranje s drogama te uzimanje dopinga.


REZULTATI I DISKUSIJA

Na Sveučilišnom natjecanju u rukometu sudjeluju studenti svih godina studija. Studenti dolaze iz različitih krajeva Republike Hrvatske s različito usvojenim životnim navikama.
Tranzicija iz srednje škole na fakultet i usvajanje studentskog stila života može biti kritičan period za usvajanje zdravih navika kod mladih. To je ujedno period kada su oni na vrhuncu svog zdravstvenog statusa (promatrano kroz oboljenja i smrtnost). Pomanjkanje promicanja zdravlja neke od njih može voditi u pojavu bolesti. Tijekom studiranja oni se nalaze u različitim situacijama i utjecajima okoline tako da mogu u potpunosti prihvatiti život odraslih odgovornih ljudi. Kada govorimo o pušenju potrebno je reći da su među studentima aktivni i pasivni pušači. Uzimanje duhana primarno počinje u ranijim godinama (već s 12-13 godina). Od tada do početka studiranja a osobito do kraja studija prođe dosta vremena. Izloženost aktivnom ili pasivnom pušenju predstavlja ozbiljan rizik za zdravlje ove populacije.
Kada se analiziraju pušačke navike studenata sportaša može se reći da su većina studenata i studentica rukometaša nepušači (69,95%), a oni koji puše su uglavnom pušači do ½ kutije dnevno(19,13%).

Tab.1.

  Koliko pušite cigareta dnevno? Studenti Studentice Ukupno
F % F % F %
1. Nikad nisam pušio cigarete 72 39,34 56 30,60 128 69,95
2. Do ½ kutije 16 8,74 19 10,38 35 19,13
3. Do 1 kutije 10 5,46 4 2,19 14 7,65
4. Više od 1 a manje od 2 kutije 2 1,09 1 0,55 3 1,64
5. Više od 2 kutije 2 1,09 1 0,55 3 1,64

 

UKUPNO

102

55,74

81

44,26

183

100%

Inspekcijom «pušačkog staža» (tab.2) vidljivo je da je najviše studenata počelo pušiti s 18 godina i više i nema značajne razlike promatrano prema spolu. Pretpostavljamo da je to za većinu period kada su prestali aktivno trenirati . Uspoređujući ih s podacima na populaciji adolescenata i mladih studenti sportaši znatno kasnije postaju aktivni pušači iako jedan dio njih (9,29%) su svoje prve cigarete zapalili s 14-15 godina starosti. Dakle, još u vrijeme intenzivnog bavljenja sportom.
Madunović (1997); (prema Ćurković 2005). je u svom istraživanju na 420 vrhunskih sportaša u RH dobi 18-28 god starosti, dobio da 29,1% sportaša puši.

Tab.2.

  Od kada pušite cigarete? Studenti Studentice Ukupno
F % F % F %
1. Nikad nisam pušio cigarete 72 39,34 56 30,60 128 69,95
2. Počeo prije 11. god. starosti - - - - - -
3. 12 – 13 god. Starosti 4 2,19 2 1,09 6 3,28
4. 14 – 15 godina 11 6,01 6 3,28 17 9,29
5. 16 – 17 godina 5 2,73 7 3,83 12 6,56
6. 18 i više godina 9 4,92 10 5,46 19 10,38
  UKUPNO 102 55,74 81 44,26 183 100%

Analizirajući konzumiranje pića vidljivo je da studenti nešto više piju kavu, čaj i sokove nego studentice, te češće uzimaju i mineralno-vitaminske napitke.
Promatrajući alkoholna pića kroz žestoka pića vidljivo je da studenti (12%) navedeno nešto više konzumiraju u odnosu na studentice(5,5%). Podaci nisu u skladu s ranije provedenim istraživanjima. Na uzorku hrvatskih sportaša Madunović (1997); (prema Ćurković 2005) je dobio da 81,6% vrhunskih sportaša pije alkoholna pića. Druga istraživanja pokazuju da 50 % muških sportaša redovno konzumira alkohol naspram 41 % muških ne sportaša. Kod konzumiranja alkohola među studenticama sportašicama i ne sportašicama nema razlike (42 % ). Schwenk (1997. prema Ćurković 2005.)

Tab.3.

 

Od pića konzumirate sljedeće? Studenti Studentice
%  Frekvencija odgovora %   Frekvencija odgovora
Nikad Vrlo rijetko Povremeno Često Vrlo često Nikad Vrlo rijetko Povremeno Često Vrlo često
1. Kava 12,57 9,84 12,02 14,21 7,10 15,30 4,92 6,01 8,20 9,84
2. Čaj 1,64 10,38 28,96 10,38 4,37 1,64 8,74 20,77 7,10 6,01
3. Sokovi 1,09 2,73 17,49 19,67 14,75 1,09 4,37 9,29 14,21 15,30
4. M.-vit. napit 6,56 14,75 20,22 9,84 4,37 3,83 16,39 14,75 7,65 1,64
5. Red bull 19,13 29,51 6,01 0,55 0,55 18,58 16,94 6,56 1,09 1,09
6. Vino 10,93 9,29 22,95 6,56 6,01 8,74 14,75 12,57 5,46 2,73
7. Pivo 6,56 9,84 12,57 18,03 8,74 13,66 10,38 10,38 5,46 4,37
8. Žestoka pića 9,84 15,30 18,58 7,65 4,37 9,84 15,85 13,11 4,92 0,55
9. Kokteli 24,59 21,31 7,65 1,09 1,09 21,86 14,21 6,56 1,09 0,55

Ranija istraživanja navode da faktori koji vode konzumiranju alkohola i droga kod studenata uključuju: otvorenu osobnost, manjak kočnica, povećanu anksioznost u interpersonalnoj komunikaciji, emocionalnu nezrelost, niži stupanj tolerancije frustracije, manjak samopouzdanja, osjećaj izoliranosti, perfekcionizam, krivnju i kompulzivna ponašanja(Schall i sur., 1992., Valliant, 1995., Valliant i Scanlan, 1996.; prema Ćurković 2005).

Ono što nam se čini vrijedno istaknuti je potreba da se napiju. Gotovo ¼ studenata pokazuje povremeno, često ili vrlo često potrebu da se napije, što sugerira prisutnost određene količine stresa , opterećenja ili problema s kojima se studenti teže nose. Iako najviše studenata(18,03% povremeno ima potrebu napiti se, 5,5% istih ima potrebu to učiniti često ili vrlo često. Promatrano po spolu postoji razlika između studenata i studentica. Djevojke imaju znatno manju potrebu piti da se povremeno napiju(10,38%), odnosno često i vrlo često (2,74%). U istraživanju na studentima Dawson, Grant, Stinson, Chou, (2004). su dobili da su studenti (24%) skloniji opijanju u odnosu na mlade koji nisu studenti (22%).

Tab.4.

U kojoj mjeri vi imate potrebu piti da se napijete? Studenti Studentice
Kategorije odgovora Kategorije odgovora
Nikad Vrlo rijetko Povremeno Često Vrlo često Nikad   Vrlo rijetko Povremeno Često Vrlo često
Frekvencije 19 38 33 7 5 23 34 19  4 1
% odgovora 10,38 20,77  18,03 3,83 2,73 12,57 18,58 10,38 2,19 0,55

Uvidom u tablice5.a i5.b vidljivo je da niti uzorak sportaša nije pošteđen eksperimentiranja s drogama. Kao što možemo vidjeti marihuanu redovito uzima gotovo 12% studenata i 10-ak % studentica. Iako su dobiveni podaci ispod Hrvatskog prosjeka na populaciji adolescenata ( oko 27%, Galić, 2002., Kuzman, 2003.) prisutnost iste nas ne ostavlja ravnodušnima. Ono što je vrijedno pažnje je prisutnost sintetskih droga (ecstsy-a i speed-a) te uzimanje cocaina i eksperimentiranje s halucinogenim drogama. Iako stvarne veličine nisu velike postoji potreba podrobnijeg istraživanja ovog segmenta na studentima sportašima. Osobito je potrebno istražiti prisutnost sintetskih droga koje djeluju pogubno za moždane stanice. Naime istraživanje je provedeno putem anonimnog upitnika, u kojem studenti unatoč anonimnosti često ne daju prave iskrene odgovore.

Uvidom u tablice5.a. i5.b. vidimo da uzorak rukometaša nije prijavio uzimanje dopinga u značajnijoj količini. Postoje naznake uzimanje AAS (0,55%), efedrina (2,73%) i beta2 agonista (1,64%) kod studenata. Za razliku od njih studentice nisu prijavile uzimanje doping sredstava osim jedna studentica da je samo jednom uzela AAS. U američkim istraživanjima koji se odnose na uzimanje AAS došlo se do rezultata da 6,6%-11,1% studenata sportaša koristi AAS (Buckley,1998., Johnson,1989; prema Ćurković 2005). Uvidom u ranija istraživanja možemo biti zadovoljni niskim postocima prisutnosti dopinga na našem uzorku.

Tab.5 a

Tijekom svog života jeste li ikada uzeli nešto od navedenog? Studenti
Kategorije odgovora
Nikad čuo Nikad probao Nisam probao ali bi htio Uzeo jednom Uzeo više puta Uzima povremeno (1x mjesečno) Uzima često (1x tjedno)
Sedativi 3,83 49,18 0,55 - 1,64 0,55 -
Otapala, inhalati, ljepilo 2,73 51,37 - 1,09 0,55 - -
Marihuana, hašiš - 34,97 1,09 7,10 9,84 1,64 1,09
Ecstasy 0,55 51,91 0,55 0,55 2,19 - -
Speed - 51,51 0,55 1,64 1,64 - -
Ice 2,73 52,46 - 0,55 - - -
Cocain - 53,01 0,55 1,64 0,55 - -
Heroin, morfij, kodein - 54,64 1,09 - - - -
LSD, halucinogeni - 54,10 0,55 1,09 - - -
barbiturati 3,28 52,46 - - - - -
AAS 5,46 49,18 0,55 0,55 - - -
Efedrin 8,20 44,26 0,55 1,64 1,09 - -
Beta2 agonisti 9,29 44,81 - 1,09 0,55 - -
Diuretici 4,92 50,27 - 0,55 - - -
HCG, eritropoetin 7,10 48,09 0,55 - - - -

Tab.5 b

Tijekom svog života jeste li ikada uzeli nešto od navedenog? Studentice
Kategorije odgovora
Nikad čuo Nikad probao Nisam probao ali bi htio Uzeo jednom Uzeo više puta Uzima povremeno (1x mjesečno) Uzima često (1x tjedno)
Sedativi 1,64 39,43 0,55 1,09 1,09 0,55 -
Otapala, inhalati, ljepilo 2,19 41,53 - 0,55 - - -
Marihuana, hašiš - 31,69 - 1,64 10,93 - -
Ecstasy 1,64 40,98 - - 1,09 - 0,55
Speed 3,83 39,34 - 1,09 - - -
Ice 4,92 39,34 - - - - -
Cocain 2,19 42,08 - - - - -
Heroin, morfij, kodein 1,04 42,62 - - - - -
LSD, halucinogeni 2,73 40,98 0,55 - - - -
barbiturati 7,65 36,61 - - - - -
AAS 7,10 37,16 - - - - -
Efedrin 10,38 33,33 - 0,55 - - -
Beta2 agonisti 14,75 29,51 - - - - -
Diuretici 6,56 37,70 - - - - -
HCG, eritropoetin 7,65 36,61 - - - - -

Analizirajući razloge zašto su eksperimentirali s pojedinim drogama primjećuje se da su razlozi u skladu s dosadašnjim istraživanjima koja su pokazala da se najčešće eksperimentira s drogama iz znatiželje, dosade i potrebe da se zabave. Na uzorku studenata i studentica rukometaša također dominiraju upravo ova tri razloga. U manjim postocima se još pojavljuju i sljedeći razlozi: na nagovor prijatelja ili prijateljice, zbog unutarnje napetosti i potištenosti, zbog nezadovoljstva sa samim sobom te da bi bili kreativniji.

Tab.6.

Ako ste do sad uzeli nešto od navedenog procijenite koliko je Vama bio važan svaki navedeni motiv?

 

Studenti

Studentice

Kategorije odgovora

Kategorije odgovora

Potpuno mi je nevažno

Nije mi nevažno

Ne znam, nisam siguran

Važno mi je

Izrazito mi je važno

Potpuno mi je nevažno

Nije mi nevažno

Ne znam, nisam siguran

Važno mi je

Izrazito mi je važno

 

Frekvencije i % odgovora

Frekvencije i % odgovora

Da se zabavim

72

10

9

10

1

64

6

4

4

3

39,34

5,46

4,92

5,46

0,55

34,97

3,28

2,19

2,19

1,64

Da smanjim dosadu

83

8

7

4

-

66

9

4

1

1

45,36

4,37

3,83

2,19

-

36,97

4,92

2,19

0,55

0,55

Iz znatiželje

75

8

11

8

-

64

3

4

9

1

40,98

4,37

6,01

4,37

-

34,97

1,64

2,19

4,92

0,55

Zbog neslaganja s roditeljima

92

4

5

1

-

77

1

3

-

-

50,27

2,19

2,73

0,55

-

42,08

0,55

1,64

-

-

Na nagovor prijatelja

90

4

7

1

-

75

2

3

1

-

49,18

2,19

3,83

0,55

-

40,98

1,09

1,64

0,55

-

Zbog  unutarnje napetosti i potištenosti

90

4

6

1

-

74

4

2

-

-

49,18

2,19

3,28

0,55

-

40,44

2,19

1,09

-

-

Zbog nezadovoljstva svojim životom

95

2

5

-

-

77

1

3

-

-

51,91

1,09

2,73

-

-

42,08

0,55

1,64

-

-

Zbog nezadovoljstva sa samim sobom

92

2

7

-

1

76

2

2

1

-

50,27

1,09

3,83

-

0,55

41,59

1,09

1,09

0,55

-

Da bih bio kreativniji

91

3

6

2

-

76

13

2

-

-

49,73

1,64

3,28

1,09

-

41,53

1,64

1,09

-

-

 

ZAKLJUČAK

Putem anonimnog upitnika provedeno je istraživanje na 183 studenta (102 studenta i 81 studentica) koji sudjeluju na Sveučilišnom prvenstvu u rukometu
Iz prikazanih podataka vidljivo je da mladost kao period sazrijevanja i traženja vlastitog identiteta ostavlja traga i na studentima sportašima, te da isti imaju potrebu eksperimentiranja s različitim sredstvima ovisnosti. Varijable preko kojih možemo analizirati usvojenost zdravih životnih navika su pušenje cigareta, konzumiranje alkohola i uzimanje droge i dopinga.
Iako rezultati ovog istraživanja ne pokazuju zabrinjavajuću prisutnost štetnih ne možemo u potpunosti biti zadovoljni njihovim usvojenim životnim navikama promatrano kroz gore navedene parametre.
S obzirom da je faza eksperimentiranja s cigaretama, alkoholom i tzv. «uvodnim drogama» (marihuana, hašiš, ecstasy, otapala i dr.) najjače izraženo u periodu adolescencije provedena su brojna istraživanja koja traže vezu između uzimanja alkohola i drugih droga i rizičnog ponašanja adolescenata i mladih. Iako podaci u ovom istraživanju ne pokazuju veliku prisutnost loših navika na uzorku sportaša koji se bave rukometom, sama pojava i prisutnost određenih opojnih sredstava sugerira na oprez i potrebu dodatnih istraživanja. Osobito je potrebno dodatno istražiti pojavu sintetskih droga na ovom uzorku.
Analizirajući parametre pušenja cigareta, konzumiranje alkohola , uzimanje droge i dopinga na uzorku 183 studenta rukometaša možemo reći da isti nisu dovoljno usvojili zdravi način življenja. Podaci sugeriraju da je potrebna edukacija studenata sportaša kako bi se neke životne navike promijenile. Jedan dio loših navika svakako ide uz period odrastanja i sazrijevanja, no svakako je potrebno poraditi na boljem usvajanju zdravih životnih navika kao zalog za zdraviju odraslu dob.
Rezultati su u skladu s drugim provedenim istraživanjima u svijetu na uzorku studenata sportaša. Prisutnost svega navedenog sugerira potrebu edukacije studenata o kvaliteti življenja, te brizi o zdravlju kako na fizičkom tako i na psihičkom i mentalnom planu.

 

LITERATURA

  1. Aquatias, S. (2000). Sporting activity and risk behaviours: the uses of psychoactive products in sports. La Revue des Addictions, 2: 333-336.
  2. Ćurković, S. (2005). Angažiranost kineziološkim djelatnostima ovisnika o opijatima i neovisnika. Magistarski rad. Sveučilište u Zagrebu, Kineziološki fakultet.
  3. Dawson,D.A., Grant, B.F., Stinson, F.S., Chou,P.S. (2004). Another look at heavy episodic drinking and alcohol use disorders among college and non-college youth. Journal of Studies on Alcohol, 65,477-489.
  4. Galić, J. (2002). Zlouporaba droga među adolescentima, Zagreb, Medicinska naklada, Psihijatrijska bolnica Vrapče.
  5. Kokotailo, PK., BC. Henry, RE. Kosick (1996). Substance use and other healt risk behaviors in Collegiate athletes. Clin J Sport Med , 6(3):183-189.
  6. Kypri, K., Gallagher, S.J., Cashell-Smith, M.L. (2004). An Internet survey method for college student drinking research. Drug and Alcohol Dependence, 76,45-53.
  7. Kuzman,M. (2003). Ovisnička ponašanja u učenika u Hrvatskoj i Europi. Paediatr Croat;47 (Supl 1):173-184.
  8. Leichliter, J.S. Meilman P.W. Presley C.A. & Cashin J.R. (1998). Alcohol use and related consequences among students with varying levels of involvement in collage athletics. Journal of American Collage Health, 46(6), 257-62.
  9. Maziak, W. Mzayek, F. (2000). Characterisation of the smoking habit among high scool students in Syria. European Journal of Epidemiology, 16, 1169-1176.
  10. Onal, A.E., Tumerdem, Y., Ozel, S. (2002). Smoking addiction among university students in Istambul
  11. Orford,J., Krishna, M., Balaam, M.E., Van Der Graf, K. (2004). University Student Drinking: the role of motivational and social factors. Drugs: education, prevention and policy, vol.11, No5, 407-421.