Nedjelja, 23.01.2022.
22:56:50
Fakultet strojarstva i brodogradnje

Sveučilište u Zagrebu
Slideshow image
Vi ste ovdje: O ZAVODU -> Kratka povijest

KRATKA POVIJEST ZAVODA

Osnivanjem Tehničke visoke škole u Zagrebu 1919. godine formirani su među ostalim Brodograđevni i Brodostrojarski inženjerski odjeli. Specifični predmeti brodogradnje bili su okupljeni u tri osnovne grupe: Teorija broda, Osnivanje i konstrukcija broda i Brodski strojevi. Brodograđevni i Brodostrojarski odjel bili su nosioci brodograđevne znanosti i struke u tadašnjoj državi. Predmete koji su zasijecali u brodogradnju i brodostrojarstvo predavali su od samog osnutka profesori Gjuro Stipetić i Leopold Sorta. Oni su se posebno isticali svojim pregalačkim radom i brodograđevnim enciklopedizmom te su zaslužni za utemeljenje modernog studija brodogradnje i izobrazbu inženjera brodogradnje.

Nakon Drugog svjetskog rata u zemlji se razvijala teška industrija. Došlo je do naglog razvoja i modernizacije brodogradnje. U tome velike zasluge pripadaju profesorima Adamu Armandi, Stanku Šiloviću, Stipanu Ercegoviću i Josipu Šretneru. Godine 1948. osnovan je i Brodarski institut u Zagrebu, kao znanstveno-istraživačko uporište brodogradnji, sa suvremenim i dobro opremljenim bazenima za modelska ispitivanja otpora, propulzije i upravljivosti brodova. Studij brodogradnje doživio je snažnu ekspanziju i po kvaliteti i po brojnosti studenata u skladu s tadašnjim potrebama izgradnje trgovačke i ratne mornarice. Razvoj pojedinih grana industrije i tehničkih studija doveo je 1956. godine do preobrazbe zajedničkog Tehničkog fakulteta u fakultete pojedinih tehničkih struka. Tako je osnovan i Strojarsko-brodograđevni fakultet, u sklopu kojeg je formiran Brodograđevni odjel nadležan za studije brodogradnje i brodostrojarstva.

Suradnja između Strojarsko-brodograđevnog fakulteta i Brodarskog instituta stalno se razvijala na području znanstvenog, stručnog i nastavnog rada. To treba zahvaliti prije svega prof. Stanku Šiloviću, utemeljitelju Brodarskog instituta i njegovom prvom direktoru. Toj intenzivnoj suradnji znatno je pridonio i prof. Mladen Fancev na području numeričke i eksperimentalne brodske hidrodinamike. Šezdesetih godina započela je i plodna suradnja s istaknutim inozemnim ustanovama kao što su Lloyd's Register, London, i Det norske Veritas, Oslo.

Početak 70-ih godina važan je za Brodograđevni odjel zbog organiziranog i intenzivnijeg znanstveno-istraživačkog rada u okviru makroprojekta "Brodogradnja". Posebno je važno uvođenje računala u brodograđevnu praksu, primjena numeričkih metoda i razvoj programske podrške na području statike i dinamike konstrukcija, brodske hidrostatike i osnivanja broda. Krajem 70-ih godina ovaj suvremeni pristup razvoja brodograđevne znanosti počeo je davati i značajne rezultate u praktičnoj primjeni. Razvijena je uspješna suradnja Brodograđevnog odjela s brodogradilištima na svim područjima vezanim uz osnivanje i gradnju brodova.

Godine 1974. na Fakultetu se formiraju matice, a 1978. zavodi. Tako je Brodograđevni odjel preimenovan u Maticu odnosno Zavod za brodogradnju. Godine 1983. Zavod proširuje svoju djelatnost i na pomorsku tehniku u skladu s trendovima u svijetu te mijenja naslov u Zavod za brodogradnju i pomorsku tehniku. Današnja struktura i razvoj Zavoda rezultat su bogate evolucije još od davne 1919. godine zasnovane na dubokoj sprezi nastavne, znanstvene i stručne djelatnosti. U novije vrijeme neizbrisiv trag u razvoju Zavoda ostavio je prof. Josip Uršić vizionarskim usmjeravanjem znanstveno-istraživačkog rada i osuvremenjavanjem nastavnog procesa.

Od 1966. godine Zavod za brodogradnju djeluje u novoj zgradi. Danas se aktivnost Zavoda odvija u okviru pet osnovnih organizacijskih jedinica, i to:
  • katedre za hidromehaniku plovnih objekata
  • katedre za konstrukciju plovnih objekata
  • katedre za osnivanje plovnih objekata i pomorsku tehniku
  • katedre za gradnju plovnih objekata
  • katedre za strojeve i uređaje plovnih objekata.

  • Zavod u svom sastavu ima i sljedeće laboratorije:
  • laboratorij za primjenu računala u brodogradnji
  • laboratorij za hidromehaniku broda
  • laboratorij za brodske konstrukcije
  • laboratorij za tehnologiju mora
  • laboratorij za unapređenje brodograđevne proizvodnje i
  • laboratorij za strojeve i uređaje plovnih objekata.

  • U dugom razdoblju od 80 godina nastave na području brodogradnje i brodostrojarstva nastavni programi mijenjali su se u skladu s razvojem znanosti i tehnike u svijetu i potrebama osnovnog znanja inženjera za njihov budući radni vijek. Danas se studenti za poziv diplomiranog inženjera brodogradnje školuju na jedinstvenom studiju brodogradnje bez smjerova i usmjerenja, što je prepušteno poslijediplomskom studiju. Obrazovanje je općeg tipa koje omogućuje rad na poslovima osnivanja, konstrukcije i opremanja, tehnologije gradnje i organizacije, klasifikacije i nadzora gradnje, upravljanja, održavanja i korištenja, modelskih ispitivanja, konzultantskih kuća, državnih institucija i sl., i to za sve tipove brodova i plovnih objekata. Kako se studenti ne mogu upoznati s ukupnom problematikom brodogradnje, oni se osposobljavaju za samostalnu izobrazbu tijekom rada u struci. Studij je donedavno dio podijeljen je na zajednički pripremni dio studija od 4 semestra, koji pohađaju svi studenti brodogradnje, i na usmjereni završni dio studija od 6 semestara, koji osim zajedničkih predmeta sadrži i izborne predmete.

    Danas je studij usuglašen sa Bolonjskom deklaracijom prema europskim standardima i podijeljen je na zajednički dodiplomski dio studija od 7 semestra, koji pohađaju svi studenti brodogradnje, i na usmjereni završni, poslijediplomski dio studija od 3 semestara, koji osim zajedničkih predmeta sadrži i izborne predmete. U Zavodu postoji jaka sprega nastavnog, znanstvenog i stručnog rada, pa su diplomski radovi u principu rješenja praktičnih problema primjenom sofisticiranih metoda i postupaka.

    Djelatnici Zavoda sudjeluju i u nastavi studija strojarstva i nedavno uvedenog studija zrakoplovstva. Za potrebe nastave studija brodogradnje napisano je više udžbenika. Poslijediplomski studij za potrebe brodogradnje započeo je još 1965./66. godine uz pomoć Građevinskog fakulteta pod naslovom "Teorija brodskih konstrukcija". Godine 1967. taj se studij nastavlja i proširuje i na druga područja strojarstva i brodogradnje. Danas na FSB-u postoji smjer poslijediplomskog studija "Brodogradnja i pomorska tehnika" s četiri usmjerenja, i to: Brodska hidrodinamika, Konstruiranje plovnih objekata, Osnivanje plovnih objekata i Gradnja broda i pomorskih konstrukcija. U tijeku je organizacija novog poslijediplomskog studija na FSB-u za stjecanje naslova magistra i doktora tehničkih znanosti. Za područje brodogradnje formira se isti smjer "Brodogradnja i pomorska tehnika" ali bez usmjerenja, s time da je stanovit broj temeljnih kolegija obvezan, a drugi dio izboran s određenim brojem semestarskih kolegija, ovisno o želji kandidata.

    Znanstveno-istraživački rad na području hidromehanike plovnih objekata odnosi se u prvom redu na provedena istraživanja statičkog i dinamičkog stabiliteta neoštećenog i oštećenog broda na razini direktne primjenljivosti u formiranju pravila, otpora valova te ponašanja broda na valovima, uz suvremeni pristup analizi sigurnosti broda. Zavod na tom području surađuje s Brodarskim institutom, International Towing Tank Conference (ITTC) i dr. Intenzivno se radilo na izučavanju teorije ljusaka i razvoju matričnih metoda za potrebe konstrukcije podmornica. Ističu se radovi na razvoju metode konačnih elemenata i pripadnog softwarea za proračun čvrstoće, vibracija i pouzdanosti brodskih konstrukcija, na razvoju metoda osnivanja brodskih konstrukcija uz podršku računala te njihovoj optimizaciji. U okviru ovih aktivnosti razvijena je dugogodišnja suradnja s najpoznatijim klasifikacijskim društvima: Lloyd's Registrom, Bureau Veritasom, Det norske Veritasom, i sveučilištima poput University of California, Massachussetts Institute of Technology, University of New South Wales, University of Glasgow, University of Trieste, i dr.

    Posebno je važno istaknuti aktivno sudjelovanje članova Katedre za konstrukciju plovnih objekata u radu International Ship and Offshore Structures Congress (ISSC) još od njegova osnutka 1961. godine. Područje strojeva i uređaja plovnih objekata ima vrlo dugu tradiciju u okviru bivšeg Brodostrojarskog odjela na nekadašnjoj Tehničkoj visokoj školi i Tehničkom fakultetu. Posebno se ističe istraživački rad u kotlogradnji i na strujanju dvofaznog medija. Pritom je bila ostvarena vrlo dobra suradnja na projektiranju novih brodskih kotlova s Tvornicom parnih kotlova, Jugoturbinom i dr. Znanstveni rad na području osnivanja plovnih objekata posvećen je novim specijaliziranim i sofisticiranim brodovima i njihovoj optimizaciji, s obzirom na nestabilnost svjetskog tržišta brodova i prijevoza tereta, te u novije vrijeme i na ekološki pristup. Uložen je velik napor u razvoj pomorske tehnike za potrebe istraživanja i iskorištavanja podmorja. Ostvarena je dobra suradnja s INA-Naftaplinom, odnosno s CROSCOM d.o.o., na rekonstrukciji i osuvremenjavanju platformi, kako bi se udovoljilo sve većim zahtjevima tržišta. Istraživanja u svezi s gradnjom plovnih objekata teku u dva smjera, i to: proučavanje novih oblika organizacije tržišno usmjerene proizvodnje u brodogradilištima primjerenih novoj tehnologiji i automatizaciji i razvoj novih načina proizvodnje podržanih računalima. Cilj je unapređenje pripremnog i proizvodnog procesa, informacijskog sustava, upravljanja procesima te sustava osiguranja kvalitete. Na tom polju razvijena je intenzivna suradnja s brodogradilištem Uljanik iz Pule.

    Danas se znanstveno-istraživački rad u Zavodu provodi u okviru navedenih projekata koje financira Ministarstvo znanosti i tehnologije RH:
  • Brodske i pomorske konstrukcije, Optimiranje pogonskih sustava plovnih objekata, Plovni pritezni mostovi
  • Višekriterijski projektni modeli u osnivanju broda
  • Osnivanje tehničkih i ekonomskih ograničenja prekrcaja tereta.

  • U radu na projektima sudjeluju i znanstveni novaci. U okviru projekata definiraju se teme njihovih magistarskih radova i doktorskih disertacija. Članovi Zavoda sudjelovali su i u nekoliko međunarodnih projekata.

    Rezultati znanstveno-istraživačkog rada objavljeni su u uglednim međunarodnim časopisima: Journal of Ship Research; Journal of Ship Production; International Shipbuilding Progress; Thin-Walled Structures; Computers and Structures; Hansa; Marine Structures; Journal of Sound and Vibration; Journal of Structural Engineering; Chaos, Solitons and Fractals; Machine Vibration; Structural Safety; Journal of Engineering Modelling; The Motor Ship; Ocean Engineering; Modern Traffic; Brodogradnja i dr. Članovi Zavoda sudjelovali su i u radu mnogih vodećih međunarodnih skupova, poput ISSC, ISOPE i IMAM. Istaknutim nastavnicima Zavoda odano je priznanje imenovanjem u članstvo Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i Akademije tehničkih znanosti Hrvatske. Članovi Zavoda također su članovi uglednih međunarodnih društava: Society of Naval Architects and Marine Engineers, Royal Institution of Naval Architects, International Society of Offshore and Polar Engineers i dr. Dobitnici su triju državnih godišnjih nagrada za znanstveni rad i dviju nagrada za životno djelo (S. Šilović 1969. i J. Uršić 1988.). Zavod za brodogradnju i pomorsku tehniku pratio je trendove u svijetu te održanje koraka sa svijetom zahvaljuje mudroj politici usavršavanja svojih članova u poznatim svjetskim brodograđevnim centrima. Kao gostujući istraživači radili su u centrima kao što je: Det norske Veritas, Oslo; Lloyd's Register of Shipping, London; Bureau Veritas, Paris; University of California, Berkeley; Massachussetts Institute of Technology, Boston, University of Glasgow i dr.

    Promidžba hrvatske brodograđevne znanosti i struke provodi se prije svega časopisom "Brodogradnja" i nacionalnim simpozijem "Teorija i praksa brodogradnje in memoriam prof. Leopold Sorta", u radu kojih članovi Zavoda imaju istaknutu ulogu. U dugom nizu godina članovi Zavoda razvijali su vrlo dobru suradnju s brodogradilištima. Uspješno su riješili mnoge izazovne tehničke zadatke i na taj način značajno su pridonijeli razvoju, ugledu i opstojnosti hrvatske brodogradnje.

    Predstojnici Zavoda
  • Josip Uršić, do 1975.
  • Krešimir Jakić, od 1975. do 1977.
  • Ante Bosnić, od 1977. do 1979.
  • Ivo Senjanović, od 1979. do 1981.
  • Želimir Sladoljev, od 1981. do 1983.
  • Vedran Žanić, od 1983. do 1985.
  • Rajko Grubišić, od 1985. do 1988.
  • Marijan Vukičević, od 1988. do 1990.
  • Želimir Parat, od 1990. do 1992.
  • Ivan Mavrić, od 1992. do 1994.
  • Izvor Grubišić, od 1994. do 1996.
  • Većeslav Čorić, od 1996. do 1998.
  • Ivo Senjanović, od 1998. to 2000.
  • Želimir Parat, od 2000. do 2002.
  • Tomislav Zaplatić, od 2002. do 2004.
  • Kalman Žiha, od 2004. do 2009.
  • Vedran Slapničar, od 2009.

  • Do sada je na Zavodu diplomiralo 1222 inženjera, magistriralo 57 magistara i doktoriralo 56 doktora iz područja brodogradnje.