Aktualno


Humans of FSB: Iva Ridjan Skov, alumna i izvanredna profesorica na Sveučilištu u Aalborgu
Razgovarala sam jedno vrijeme s mužem o tome što bih ja radila kad bih rekla: „Okej, ovo mi se više uopće ne radi.“ Tri sam se mjeseca pitala: “Dobro, što bi ti radila?” i jedino što mi je palo na pamet bilo je da otvorim svoj kafić na plaži – i to je to. Mislim, to ti je kad si na sjeveru predugo pa ti padaju lude ideje na pamet. Izvanredna sam profesorica na Sveučilištu u Aalborgu, moja se grupa bavi obnovljivim energetskim sustavima i energetskim planiranjem. Ne, ništa mi drugo nije toliko zanimljivo da bih se mogla vidjeti negdje drugdje. Kad sam riješila sve ispite na FSB-u, otišla sam u Dansku na praksu. Nakon prakse sam se vratila u Zagreb braniti diplomski rad; bila sam među prvima koja ga je pisala na engleskom. Radila sam nekoliko mjeseci kod profesora Nevena Duića, a onda me mentor iz Danske zvao da se vratim i radim kao asistentica. Doktorirala sam 2015. Naučila sam govoriti danski, iako znam ljude koji ondje žive više od deset godina i ne znaju jezik, jer se lako snaći i na engleskom. No kad naučiš govoriti danski, skužiš kako ti se otvaraju neka druga vrata, jer cijeli sustav u pozadini funkcionira, naravno, na danskom. Pozvan si na više stvari, povezan s industrijom, možeš nešto reći u medijima.

Kad tražimo nove ljude, tražimo potencijal i samostalnost. Džaba ti izvrsne ocjene ako se ne možeš sam snaći. Imaš ljudi koji su imali lošije ocjene, a ostvarili su fantastične karijere jer žele raditi, a kad želiš, onda se i probijaš dalje. Nedavno smo kao asistenta zaposlili dečka koji je studirao osam godina na tehničkom fakultetu u Španjolskoj i imao je traume prijavljivati se za posao jer je imao lošije ocjene. Meni tvoje ocjene malo znače, imaju neku indikaciju, ali bitnije je ovo drugo – što si ti napravio i što znaš, kako ćeš performirati. Na primjer, taj dečko je htio učiti o centralnom sustavu grijanja i javio se najpoznatijem profesoru u Švedskoj u tom području, držao je i neke tečajeve, snalažljiv je, razmišlja tri puta unaprijed, lik je genijalan.

Možda je zgodno usporediti dva sustava – danski i hrvatski. U Danskoj master traje dvije godine. Prva dva semestra imaju po tri kolegija od 5 ECTS-a i projekt od 15 ECTS-a, dakle ukupno 30 ECTS-a po semestru. Projekt radiš u grupi od četiri do šest studenata s različitih preddiplomskih studija, sami smišljate temu. Cijeli treći semestar ideš na praksu, na temelju koje radiš projekt od 30 ECTS-a. Zadnji semestar je rezerviran samo za pisanje diplomskoga rada. Kad mi se moji studenti počnu žaliti, samo kažem: „Uživajte u godišnjem odmoru“, za razliku od ljudi na drugim fakultetima. Pitate me koji je bolji pristup, forsiramo li u Hrvatskoj previše kolegija... Apsolutno, forsiramo previše kolegija, to sam jučer rekla na konferenciji „Strojarstvo u energetskoj tranziciji“, organiziranoj na FSB-u povodom njegova 100. rođendana. Mislim da se hrvatski edukacijski sustav općenito temelji na „maltretiranju“ ljudi golemim količinama informacija i svi smo mi dobri usvajači novoga znanja, a vrlo loši u pronalaženju problema i u pronalaženju rješenja problema. Nismo individualci, nego radimo po instrukcijama i naređenjima, ne možemo se snaći kad treba nešto odraditi solo. Čast iznimkama.

Iva Ridjan Skov, alumna i izvanredna profesorica na Sveučilištu u Aalborgu

Humans of FSB
Ostale vijesti iz kategorije
 
MB 3276546
OIB 22910368449
PIC 996827485
IBAN HR4723600001101346933

tel: +385 1 6168 222
fax: +385 1 6156 940
Sveučilište u Zagrebu
Ministarstvo znanosti i obrazovanja

Alumni AMAC
Mapa stranica
  
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Ivana Lučića 5
10002 Zagreb, p.p. 102