Početna stranica - FSB

Na ovoj stranici koristimo kolačiće kako bi korisnici mogli pristupati svojim korisničkim računima te za potrebe analize pristupa fakultetskim stranicama. Nastavljanjem korištenja ove stranice pristajete na kolačiće.

Obavijesti vezane za pandemiju COVID-19
Život na FSB

Život na FSB

Humans of FSB: Damir Godec, redoviti profesor

Priča/story: Petra Rogošić, Fotografija/photo: Jan Weltinger
Centar za aditivne tehnologije pokrenuli smo 2014. godine u sklopu projekta Aditive Technology for SME, s naumom da uhvatimo korak s ostatkom svijeta. Imali smo puno posla jer smo kaskali za razvijenim industrijama aditivne tehnologije. Naime, još 1986. godine patentirana je stereolitografija, prvi uređaj razvijen je 1987. godine, a nedugo zatim počela je prva industrijska primjena. U okviru projekta po čitavoj smo Hrvatskoj provodili edukacije i prezentirali aditivne tehnologije. Osim edukacija, u Centru smo nudili i usluge industrijskim partnerima. Jedna od obveza projekta bila je napraviti četrdeset pilot-projekata. Kroz projekte htjeli smo novom opremom pomoći i animirati tvrtke, tako da im besplatno, pomoću aditivnih tehnologija, razvijemo nove proizvode, a ujedno ih na konkretnim projektima uvjerimo u učinkovitost aditivnih tehnologija. Dobili smo upite iz uistinu raznih područja, čak iz Zagrebačke nadbiskupije, muzeja, fakulteta...

Između ostalih, dobili smo upit za pomoć i mladih kirurga iz KBC-a Osijek. Tražili smo od njih da kao prijavu za projekt ukratko opišu problematiku koju ćemo pokušati riješiti aditivnom tehnologijom. Na sastanku su nam objasnili kako tijekom operacija lubanje, kod kojih je potrebno koristiti implantat, kirurzi moraju svojom rukom oblikovati materijal u oblik koji bi, prema njihovoj procjeni, odgovarao konturi lubanje. Vremenski su ograničeni na nekoliko minuta jer materijal jako brzo očvrsne i pri tome se razvija visoka temperatura pa ga nije ugodno držati dulje vrijeme u rukama. Kada su nam ispričali načelo rada, ostao sam zatečen. Netko tko je kao dijete bio vičan u igri s plastelinom i razvio vještine, može to donekle dobro realizirati, no netko drugi ne. Imali su različita iskustva s implantatom jer često nije bio oblikovan zadovoljavajuće. Čak su imali slučaj kada je pacijent, zbog velike devijacije u izgledu nakon operacije, zatražio da se zahvat ponovi. Naravno, ponavljanje postupka na isti način ne jamči da će rezultat biti uspješniji od prethodnoga. Ono što smo mi mogli omogućiti jest indirektni pristup izrade implantata, tako da mi napravimo 3D printani kalup koji prati konture pacijentove lubanje. Dobili smo CT i sve potrebne podatke o pacijentu i imali smo dovoljno vremena načiniti savršeno odgovarajući implantat. Napravili smo probni odljevak i on je ispao super. Prije zahvata otišli smo na sastanak u KBC Osijek, gdje smo liječnicima i instrumentalnom osoblju prezentirali naš rad. Prilikom prezentacije, implantat se nije dao odvojiti od kalupa, ostao je zalijepljen, a nakon što smo ga uspjeli otvoriti, model implantata je puknuo. Dio liječnika bio je skeptičan i prije demonstracije, a nakon nje još i više. No nismo se obeshrabrili i u konačnici smo uspjeli riješiti problem s odvajanjem materijala. Na našem 3D printeru imamo mogućnost izrade prevlake, pa smo s mekanim materijalom koji oponaša gumu presvukli cijelu tvrdu površinu kalupa i tada nam se model implantata bez problema odvojio od kalupa. Implantat je bio izrađen i prvi pacijent uspješno je operiran. Navodno je i suzu pustio... Osim što implantat idealno prati krivulju lubanje, prednosti su skraćivanje vremena zahvata, što za sobom vuče i skraćeno vrijeme koje pacijent provede pod anestezijom, kraće korištenje operacijske dvorane, a i oporavak je vrlo brz. Svi su skeptici utihnuli, a neki od njih zatražili su dodatnu suradnju. Naravno, mi smo je nastavili, čak proširili djelokrug na izradu implantata čeljusti i kralježnice.

Medicina i aditivne tehnologije su vrlo dobar spoj i žao mi je što to nije u dovoljnoj mjeri prepoznato u Hrvatskoj, ali radimo na tome. Naime, aditivne su tehnologije kao stvorene za medicinu jer im klasične tehnologije ne mogu komparirati brzinom, individualnim pristupom i cijenom proizvoda. Prije samo osam godina aditivne su tehnologije široj hrvatskoj javnosti bile nepoznanica. Ljudi s kojima sam svakodnevno razgovarao teško su mogli pojmiti pojam 3D printanja, a sada će svi strojari do kraja svog radnog vijeka vjerojatno biti s njime u doticaju. Mogu tvrditi da će za dvadesetak godina svaki dom imati barem jedan 3D printer koji će se upotrebljavati za razne primjene.

Damir Godec, redoviti profesor

Humans of FSB
  • Podijeli
Ostale vijesti iz kategorije

Prezenatacija FSB-a na 27. Smotri Sveučilišta u Zagrebu

11. studenog 2022.
Andrija Levanić, 

Humans of FSB: Stjepan Vranjković, student

2. studenog 2022.
Andrija Levanić, 


Fakultet strojarstva i brodogradnje
Ivana Lučića 5
10002 Zagreb, p.p. 102
MB 3276546
OIB 22910368449
PIC 996827485
IBAN HR4723600001101346933
tel: +385 1 6168 222
fax: +385 1 6156 940
Sveučilište u Zagrebu
Ministarstvo znanosti i obrazovanja

Mapa stranica