Život na FSB
Humans of FSB: Leon Malnar, student
Što god čujem na kolegijima ili u sklopu seminara, pokušam, ako je ikako moguće, to napraviti i u praksi. Dolazim iz Prezida, mjesta na sjeveru Gorskog kotara, okruženog šumom. Šuma mi je zato draža od odlaska na more. To je odlično mjesto, kao odmor za dušu, ali i zanimljivo za dobar provod s prijateljima. Tamo imamo i obiteljsku radionicu. Otac je nabavio stare strojeve jer se već dugo bavi glodanjem i CNC upravljanjem. Osim toga, staru sam dedinu radionicu počistio i uredio za svoje projekte.
Kako mi brat ima tvrtku gdje radi tisak na majice, htio je uvesti tehniku sitotiska. Ta tehnika je brza, precizna, dugotrajna i primjenjiva na većim serijama. Za to mu je trebao UV osvjetljivač točnih, prilično velikih dimenzija. On zapeče fotoosjetljivu emulziju na mjestima oko postavljene matrice. Nakon toga se emulzija ispere i boja prolazi kroz mjesta gdje je bila matrica. Inače, sličan osvjetljivač košta oko 7-8 tisuća kuna, a nije ništa pametno. U okviru jednog kolegija sam usput napravio takav osvjetljivač. Napravio sam ga za nekih 900 kn i radi još dan danas. Stalno imam nešto za raditi, sve mi je zanimljivo i onda si često previše toga natovarim na glavu, pa skoro i ne spavam. Za kolegij Mikroprocesorsko upravljanje napravio sam nadogradnju aparata za kavu. Uzeo sam aparat, počupao svu elektroniku van, napravio tiskanu pločicu. Sad imam budilicu koja mi kuha kavu s ekranom od stare Nokije, zvučnikom i satom. Namjestim alarm, i kad ujutro počne svirati, on istovremeno započne i kuhati kavu. Najmanje sam spavao u tjednu kad sam predavao završni rad jer sam usput trebao riješiti i dva naizgled lagana kolegija. Predaja je bila moguća do podneva, a s pisanjem sam završio pola sata ranije. Krenuo sam od doma biciklom da stignem sve isprintati i uvezati. Vani je bio i snijeg, i dok se neki ljudi dotjeraju za predaju završnog, ja sam bio mokar i katastrofalno loše odjeven. Trud se isplatio, predao sam na vrijeme, a svi su bili oduševljeni temom koju sam ostvario i u praksi - robotskom rukom koja igra šah. Tome su posvjedočile i rektorova nagrada te ostale nagrade na sajmovima inovacija diljem svijeta. Nakon toga sam se konačno uspio i naspavati, mislim da možda čak dvadeset sati u komadu.
Leon Malnar, student
Humans of FSB
Kako mi brat ima tvrtku gdje radi tisak na majice, htio je uvesti tehniku sitotiska. Ta tehnika je brza, precizna, dugotrajna i primjenjiva na većim serijama. Za to mu je trebao UV osvjetljivač točnih, prilično velikih dimenzija. On zapeče fotoosjetljivu emulziju na mjestima oko postavljene matrice. Nakon toga se emulzija ispere i boja prolazi kroz mjesta gdje je bila matrica. Inače, sličan osvjetljivač košta oko 7-8 tisuća kuna, a nije ništa pametno. U okviru jednog kolegija sam usput napravio takav osvjetljivač. Napravio sam ga za nekih 900 kn i radi još dan danas. Stalno imam nešto za raditi, sve mi je zanimljivo i onda si često previše toga natovarim na glavu, pa skoro i ne spavam. Za kolegij Mikroprocesorsko upravljanje napravio sam nadogradnju aparata za kavu. Uzeo sam aparat, počupao svu elektroniku van, napravio tiskanu pločicu. Sad imam budilicu koja mi kuha kavu s ekranom od stare Nokije, zvučnikom i satom. Namjestim alarm, i kad ujutro počne svirati, on istovremeno započne i kuhati kavu. Najmanje sam spavao u tjednu kad sam predavao završni rad jer sam usput trebao riješiti i dva naizgled lagana kolegija. Predaja je bila moguća do podneva, a s pisanjem sam završio pola sata ranije. Krenuo sam od doma biciklom da stignem sve isprintati i uvezati. Vani je bio i snijeg, i dok se neki ljudi dotjeraju za predaju završnog, ja sam bio mokar i katastrofalno loše odjeven. Trud se isplatio, predao sam na vrijeme, a svi su bili oduševljeni temom koju sam ostvario i u praksi - robotskom rukom koja igra šah. Tome su posvjedočile i rektorova nagrada te ostale nagrade na sajmovima inovacija diljem svijeta. Nakon toga sam se konačno uspio i naspavati, mislim da možda čak dvadeset sati u komadu.
Leon Malnar, student
Humans of FSB