Život na FSB

Na ovoj stranici koristimo kolačiće kako bi korisnici mogli pristupati svojim korisničkim računima te za potrebe analize pristupa fakultetskim stranicama. Nastavljanjem korištenja ove stranice pristajete na kolačiće.

Život na FSB

Život na FSB

Humans of FSB: Damir Vanđelić, alumnus

Završio sam FSB, fakultet koji je u mnogim aspektima definirao moju buduću karijeru, ali i moj privatni život i način na koji odgajam svoju djecu. Ovdje sam upoznao mnoge ljude koji su mi i ubuduće u životu bili uzor i u mene ugradili način razmišljanja koji je postao osnova moje buduće karijere i mojega budućeg, relativno gledano, uspjeha. Prva lekcija FSB-a bila je u kreativnom razmišljanju, u stavu da za svaki problem postoji rješenje. Imao sam odlične profesore, oni su mi bili uzor kao mladom čovjeku. Rekli bi: „Ovo je zapravo jednostavno“ i onda razvukli diferencijalnu jednadžbu preko dva lista papira. I uistinu, kad uđete u dubinu toga, i vi shvatite da je jednostavno. Dok sam radio u Interbrewu, imao sam poštapalicu zbog koje su me znali zezati: Find a way or go away, jer uvijek ima netko tko zna rješenje i treba mu dati šansu. Druga je lekcija bila o nužnosti ulaganja u kontinuiranu edukaciju. Znanje je najveće oružje, a kontinuirana edukacija je obveza ako mislite preživjeti. Kako su me na fakultetu godinama drilali, stekao sam odlične radne navike. Te radne navike nemojte zapuštati: ja poznajem kolege koji su barem u jednom razdoblju života, nakon što su završili fakultet, smatrali da je sve gotovo. Niš' nije gotovo, tada tek sve počinje. Ali prionite na to srčano, prionite stvarno, s kompletnim svojim kapacitetima – i uspjet ćete. 
Prva edukacija nakon FSB-a bio je studij tehnologije piva u Edinburghu. Poslije sam završio i studij ekonomije i marketinga odnosno MBA studij u Liverpoolu. To je bio jedan dio mojih nastojanja da proširim znanja i budem u mogućnosti konkurirati u dijalozima, argumentima i poslovima kolegama ekonomistima koji se, kao što znate, nalaze na mnogo menadžerskih mjesta u Hrvatskoj. Komotno mogu reći da su fakulteti kao ovi na kojima sam studirao u Ujedinjenom Kraljevstvu, bez obzira na to jesu li tehnološki ili ekonomski, nešto što, nakon što završite FSB, možete odraditi u slobodno vrijeme. Kapaciteti koje razvijete kad završite FSB sasvim su dovoljni da budete čak i iznadprosječni u ovladavanju materije drugih disciplina. Da bih imao stalni ritam edukacije, nedavno sam se upisao na doktorski studij. Smatram da je strukturirano školovanje dobar alat, koji vas tjera da redovito čitate i proširujete svoja znanja.

Početak moje karijere bio je u Plivi, gdje sam brzo napredovao od pozicije pripravnika do rukovoditelja tehničkoga ureda i odjela za gospodarenjem energijom i održavanjem. Pliva je u to vrijeme kao velik potrošač energije trošila oko 200 milijuna dolara ukupno samo na energente, stoga je taj segment imao velik utjecaj na poslovanje. Nakon Plive sam se zaposlio u stranoj tvrtki Interbrew, koja mi je omogućila da putujem po svijetu, da naučim raditi s različitim kulturama i da se bavim vrlo kompleksnim projektima kakve je teško naći u Hrvatskoj. Rad za stranu kompaniju doista je odličan u nekom razdoblju razvoja karijere i širi vidike, ali stalna putovanja u globalnim kompanijama znatno iscrpljuju čovjeka. Tako sam bio na putu i po 200 noćenja godišnje. Ponekad se probudite u nekom gradu i ne znate niti gdje ste niti što taj dan morate raditi. U nekom trenutku shvatite da gubite kontakt s prijateljima, obitelj vam nedostaje, i tako dalje.

Što se tiče pivovara, mislim da je za vas kolege zanimljiv inženjerski problem koji mi je bio dodijeljen za rješavanje. 


Damir Vanđelić, alumnus

Humans of FSB
Intebrew je imao velik problem s usporenim fermentacijama, zbog kojih je bila ograničena količina piva koju možete proizvesti u danom vremenu u pogonu fermentacije. Taj su problem imale sve pivovare na svijetu i kapitalna ulaganja u pogone fermentacije bila su velika. U fermentaciji, pri gustoći piva na približno +2 °C događa se inverzija strujanja uz stijenku fermentora, zbog koje se u jednom trenutku pivo, koje je prije padalo po stijenci fermentora, počinje dizati i dolazi do sudara dviju struja, smanjenja prolaza topline, povišenja temperature, smanjenja miješanja kvasaca i zastoja fermentacije. Napravio sam proračune i pronašli smo način kako ubrzati tokove termosifonskih strujanja unutar fermentora pomoću postojećih rashladnih sustava, samo uz programirane promjene procesnih temperatura i protoka rashladnog medija. To u prijevodu znači da možete značajno povećati kapacitet fermentacije pivovare, koja je usko grlo proizvodnje, bez uloženog ijednog eura u nove kapacitete. To su za jednu veliku europsku pivovaru desetci milijuna eura dobiti godišnje bez dodatnog ulaganja, a na razini grupacije kao što je Interbrew govorimo o milijardama. Znam desetke i desetke ljudi koji su sa mnom studirali i koji su bili u stanju napraviti sve ono što sam napravio ja, što u jednoj takvoj tvrtki od oko 900 000 zaposlenih očito nisu znali napraviti. To vam svjedoči o sposobnostima kojima vas ovaj fakultet „opremi“.

Onda sam se u travnju 2004. odlučio vratiti u Hrvatsku. Pozicija koja mi se od dviju odličnih pozicija više svidjela bila je ona direktora investicija u Adris grupi, zato što je Adris grupa kao domaća kompanija definirala strategiju gospodarskoga patriotizma kao jedan od važnijih elemenata svoje strategije. To je otprilike značilo: investirat ćemo, ali ćemo prilikom investiranja pokušati iskoristiti što je više moguće domaćeg znanja, domaćih dobavljača i domaćih izvođača, razvijajući i njih. I doista smo se tom strategijom do dana današnjega i koristili. U Adrisu sam do 2016. izravno upravljao investicijskim portfeljem, vrijednim više od četiri milijarde kuna. Kad kažem izravno, to znači da su svi pregovori išli preko mene, svaki ugovor sam potpisao, bio voditelj portfelja svih projekata. Zatim sam tri godine bio predsjednik uprave CROATIA osiguranja d. d., predsjednik sam nadzornog odbora INA-e d. d., da izdvojim nekoliko tvrtki...

Zašto to sve spominjem? Jer vam želim dokazati da netko tko je završio ovaj fakultet ima temeljne kompetencije za ovakve poslove i smatram da trebate biti svjesni otvorenih mogućnosti koje proizlaze iz usvojenih znanja i napornih studija. Kao zaključak svih tih mojih pothvata htio bih reći da je tu bilo i puno pogrešaka, no ukupno gledano očito sam radio više onih dobrih stvari nego loših. Da biste radili dobre stvari, morate se uopće ohrabriti napraviti nešto. Mislim da našim novim generacijama treba poticaj da se ničega ne boje, bez obzira na to idu li u već etablirane tvrtke ili otvaraju potpuno nove biznise. Uvijek ćete imati rizike, rizici su takvi da ćete u početku u 70 do 80 posto slučajeva griješiti, a kad budete iskusniji i već etablirate svoje biznise, ako ste dobri, griješiti ćete manje, ali ne bojte se toga –  uvijek ćete griješiti. Najgore što možete napraviti jest uopće ne pokušati. Ovaj fakultet pruža fenomenalne mogućnosti, a na vama je samo da ih iskoristite, da ne budete malodušni i da jednostavno pokušate.


* Sve nadahnute pričom Damira Vanđelića pozivamo da ga i uživo poslušaju na predavanju „Moja alumni priča“, koje će održati u srijedu 13. 11. 2019. u 16 sati u auli Sveučilišta u Zagrebu (Trg Republike Hrvatske 14). Više info: 100.fsb.hr

** Ekskluzivno uz ovu priču tim HUMANS OF FSB je pripremio i proširenu verziju intervjua, u formi case study-a uspješne karijere Damira Vanđelića. Iskoristite rijetku priliku za uvid u razmišljanje jednog od najuspješnijih hrvatskih menadžera, ujedno i FSB-ovca. Proširenu verziju možete pročitati na ovdje.
  • Privitak
  • Podijeli


Fakultet strojarstva i brodogradnje
Ivana Lučića 5
10002 Zagreb, p.p. 102
MB 3276546
OIB 22910368449
PIC 996827485
IBAN HR4723600001101346933
tel: +385 1 6168 222
fax: +385 1 6156 940
Sveučilište u Zagrebu
Ministarstvo znanosti i obrazovanja

Mapa stranica