Tijekom studija pauzirao sam jednu godinu, ali to mi je neočekivano otvorilo priliku za putovanje! U moje vrijeme nismo imali ERASMUS u Hrvatskoj pa sam krenuo putovati s BEST-om (Board of European Students of Technology). Organizirani su bili razni seminari diljem Europe, i ja sam se prijavio. To me odvelo u Gdańsk na inženjersko natjecanje ‒ iskustvo koje je ostavilo dubok trag. Provesti tjedan dana u dinamičnoj zajednici s kolegama studentima tehnoloških fakulteta, učenje i druženje, bilo je izuzetno pozitivno. Nakon povratka aktivno sam se uključio u udrugu, što je potaknulo moju strast za daljnjim putovanjem i istraživanjem. Tijekom te godine ne samo da sam putovao po cijeloj Europi nego sam sudjelovao i u organizaciji raznih tečajeva i događanja.

Na FSB-u sam nakon studija ostao skroz slučajno. Na zadnjoj godini faksa sam preko IAESTE-a (International Association for the Exchange of Students for Technical Experience) dobio praksu u AIRBUS-u u Njemačkoj. Posao je bio savršen: bio sam u odjelu koji je radio kontrolu kvalitete za zrakoplov A380, i to mi je bilo ostvarenje svih snova. U to doba radili smo prve isporuke A380 za Singapore Airlines. Plus, ekipa je bila odlična, atmosfera internacionalna i u jednom trenutku je opcija bila ostati u Njemačkoj nakon diplome. Kako obično biva, stvari u životu se konstantno mijenjaju, pa tako i u mom slučaju. Prilikom pisanja diplomskog rada dobio sam ponudu od profesora Duića koju jednostavno nisam mogao odbiti. Postao sam Project Manager prvog Intelligent Energy Europe projekta na FSB-u. Gledajući s današnje perspektive, moj povratak i ostanak u Hrvatskoj bila je odlična odluka, s obzirom na to da radim na vrhunskoj instituciji s nevjerojatnim ljudima i stvaram svoj istraživački tim.

Ono što je bitno, i dalje se putuje, ali sad na svjetskoj razini, a značajan fokus stavljamo na EU projekte. U zadnjih 15-ak godina radio sam na 30+ EU projekata. Bilo je zanimljivih, dosadnih, izazovnih, ali je bilo i neopisivo ludih projekata. Jedan od dosad najzanimljivijih projekata, gdje je FSB bio partner, bio je projekt koji se bavio energetskom učinkovitošću u zatvorima i kojem je cilj bila uspostava europske nagrade održivosti za zatvore. U Hrvatskoj smo radili s kaznionicom Lepoglava, koja je poznata po tome da su ondje najteži slučajevi, i s kaznionicom Požega, koja je jedina ženska kaznionica u Hrvatskoj. Prilikom razrade mjera i uspostave metodologije radili smo s osobljem, čuvarima, ali i zatvorenicima, što je bilo posebno zanimljivo. Trenutačno jedan od najizazovnijih projekta na kojem radimo je Horizon Europe projekt koji se bavi uspostavom i implementacijom New European Bauhaus koncepta, što je jedan od prioriteta Europske komisije.

Iznimno je bitno privući mlade ljude na FSB, a EU projekti omogućuju upravo to. Omogućuju rad na zanimljivim i naprednim stvarima, potiču mlade znanstvenike. Smatram da je to izvrstan način da uključimo mlade ljude te da im damo da preuzmu određenu inicijativu i odgovornost, da putuju, da vide rješenja koja u Hrvatskoj možda nikad ne bi vidjeli, da se druže, da rastu. Ovo je bitno jer energetika je nešto što se stalno mijenja, a držati korak s promjenama je ključno.

Tomislav Pukšec, izvanredni profesor

Humans of FSB