Novosti

Na ovoj stranici koristimo kolačiće kako bi korisnici mogli pristupati svojim korisničkim računima te za potrebe analize pristupa fakultetskim stranicama. Nastavljanjem korištenja ove stranice pristajete na kolačiće.



Humans of FSB: Iva Ridjan Skov, alumna i izvanredna profesorica na Sveučilištu u Aalborgu

Razgovarala sam jedno vrijeme s mužem o tome što bih ja radila kad bih rekla: „Okej, ovo mi se više uopće ne radi.“ Tri sam se mjeseca pitala: “Dobro, što bi ti radila?” i jedino što mi je palo na pamet bilo je da otvorim svoj kafić na plaži – i to je to. Mislim, to ti je kad si na sjeveru predugo pa ti padaju lude ideje na pamet. Izvanredna sam profesorica na Sveučilištu u Aalborgu, moja se grupa bavi obnovljivim energetskim sustavima i energetskim planiranjem. Ne, ništa mi drugo nije toliko zanimljivo da bih se mogla vidjeti negdje drugdje. Kad sam riješila sve ispite na FSB-u, otišla sam u Dansku na praksu. Nakon prakse sam se vratila u Zagreb braniti diplomski rad; bila sam među prvima koja ga je pisala na engleskom. Radila sam nekoliko mjeseci kod profesora Nevena Duića, a onda me mentor iz Danske zvao da se vratim i radim kao asistentica. Doktorirala sam 2015. Naučila sam govoriti danski, iako znam ljude koji ondje žive više od deset godina i ne znaju jezik, jer se lako snaći i na engleskom. No kad naučiš govoriti danski, skužiš kako ti se otvaraju neka druga vrata, jer cijeli sustav u pozadini funkcionira, naravno, na danskom. Pozvan si na više stvari, povezan s industrijom, možeš nešto reći u medijima.

Kad tražimo nove ljude, tražimo potencijal i samostalnost. Džaba ti izvrsne ocjene ako se ne možeš sam snaći. Imaš ljudi koji su imali lošije ocjene, a ostvarili su fantastične karijere jer žele raditi, a kad želiš, onda se i probijaš dalje. Nedavno smo kao asistenta zaposlili dečka koji je studirao osam godina na tehničkom fakultetu u Španjolskoj i imao je traume prijavljivati se za posao jer je imao lošije ocjene. Meni tvoje ocjene malo znače, imaju neku indikaciju, ali bitnije je ovo drugo – što si ti napravio i što znaš, kako ćeš performirati. Na primjer, taj dečko je htio učiti o centralnom sustavu grijanja i javio se najpoznatijem profesoru u Švedskoj u tom području, držao je i neke tečajeve, snalažljiv je, razmišlja tri puta unaprijed, lik je genijalan.

Možda je zgodno usporediti dva sustava – danski i hrvatski. U Danskoj master traje dvije godine. Prva dva semestra imaju po tri kolegija od 5 ECTS-a i projekt od 15 ECTS-a, dakle ukupno 30 ECTS-a po semestru. Projekt radiš u grupi od četiri do šest studenata s različitih preddiplomskih studija, sami smišljate temu. Cijeli treći semestar ideš na praksu, na temelju koje radiš projekt od 30 ECTS-a. Zadnji semestar je rezerviran samo za pisanje diplomskoga rada. Kad mi se moji studenti počnu žaliti, samo kažem: „Uživajte u godišnjem odmoru“, za razliku od ljudi na drugim fakultetima. Pitate me koji je bolji pristup, forsiramo li u Hrvatskoj previše kolegija... Apsolutno, forsiramo previše kolegija, to sam jučer rekla na konferenciji „Strojarstvo u energetskoj tranziciji“, organiziranoj na FSB-u povodom njegova 100. rođendana. Mislim da se hrvatski edukacijski sustav općenito temelji na „maltretiranju“ ljudi golemim količinama informacija i svi smo mi dobri usvajači novoga znanja, a vrlo loši u pronalaženju problema i u pronalaženju rješenja problema. Nismo individualci, nego radimo po instrukcijama i naređenjima, ne možemo se snaći kad treba nešto odraditi solo. Čast iznimkama.

Iva Ridjan Skov, alumna i izvanredna profesorica na Sveučilištu u Aalborgu

Humans of FSB
  • Podijeli

Fakultet strojarstva i brodogradnje
Ivana Lučića 5
10002 Zagreb, p.p. 102
MB 3276546
OIB 22910368449
PIC 996827485
IBAN HR4723600001101346933
tel: +385 1 6168 222
fax: +385 1 6156 940
Sveučilište u Zagrebu
Ministarstvo znanosti i obrazovanja

Mapa stranica