Novosti

Nakon što sam diplomirao energetiku, ostao sam kratko u organizaciji SDEWES koja se bavi održivim razvojem energetike, voda i okoliša, dok sam aktivno tražio ponude za doktorat vani. Poslao sam tri prijave i na kraju sam dobio doktorat u Danskoj, za koji se prijavilo, kako mi je mentor kasnije rekao, čak 196 ljudi. Izabrao sam Dansku jer izrazito puno ulaže u obnovljive izvore energije. Sam doktorat dobro je financiran, a sveučilišta imaju odličnu suradnju s institutima diljem svijeta, što mi je omogućilo da puno putujem. Bio sam u Americi u National Renewable Energy Labu u Coloradu. Colorado je odličan za planinarenje i skijanje, što me motiviralo da konačno naučim skijati. Zatim sam bio u Singapuru, na sveučilištu Nanyang Technological University, koje je relativno mlado, ali jako cijenjeno sveučilište. Iskustvo je bilo iznimno jer je Singapur bogata i moderna država koja jako puno ulaže u tehnologiju te sam ondje prvi put vidio autonomna vozila u razvoju. Kampus i laboratorij u kojima sam radio bili su mi zaista impresivni. Često sam uzimao produžene vikende kako bih putovao jugoistočnom Azijom što je više moguće.
Tijekom studija planinario sam na Sljeme, Risnjak, Sjeverni Velebit, Paklenicu i slično. Kad sam otišao u inozemstvo, otkrio sam da postoje i višednevna planinarenja i do sad sam ih odradio nekoliko. Torres del Paine u Čileu jedno je od triju najljepših mjesta koja sam posjetio u životu. Jako poznati uspon koji je trajao tri dana. Bio sam na jednom super planinarenju u Islandu ‒ Landmanalaugur-Thorsmork staza ‒ za koje je jako bitno pogoditi lijepo vrijeme. Svima bih preporučio da jednom u životu odu i na norveške fjordove na zapadu. Planinarenje je odlično da se čovjek „izbaci“ iz rutine kuća-posao, odmori i razmisli o prethodnom razdoblju i daljnjim planovima. Kad ostaneš sam usred šume, bez signala na mobitelu, događa se novi mentalni preokret.
U Danskoj se traži velika samostalnost studenata, pa kasnije i doktorandâ. Očekuje se puno inicijative, što je ponekad za doktoranda teško jer se čini da si prepušten sebi. Na početku istraživanja, kad se čita puno literature, teško je znati kamo krenuti i kako će taj projekt izgledati za dvije-tri godine. Meni je takav pristup bio dobar jer mi je davao puno slobode. Prednost je bila što sam već prije upoznao takav sustav rada budući da sam bio na dvije razmjene tijekom diplomskoga. Jednu sam odradio u Kopenhagenu, a drugu u Švedskoj. Jedna je razmjena bila u sklopu pisanja diplomskoga. Iskustvo pisanja diplomskog rada na engleskom preporučio bih svima. Preporučio bih i case study natjecanja, na kojima sam i osobno sudjelovao u studentskim danima. Upravo takav tip učenja, učenje na stvarnim problemima, Skandinavci promoviraju. Na takvim većim zadatcima i projektima čovjek počinje koristiti sve svoje znanje.

Dominik Dominković, alumnus

Humans of FSB