Prijava  ·   Webmail  ·   Kontakt  

 








Studijski programi

 

Sveučilište u Zagrebu

Fakultet strojarstva i brodogradnje

NASTAVNI PROGRAM STUDIJA STROJARSTVA
BRODOGRADNJE I ZRAKOPLOVSTVA

(potpuna verzija - pdf)

2. OPĆE KARAKTERISTIKE STUDIJA.. 3

2.1. KONCEPCIJA STUDIJA.. 3

2.1.1. Zajednički dio studija. 4

2.1.2. Preddiplomski studij 4

2.1.3. Diplomski studij 5

2.1.4. Završetak studija i akademski nazivi 5

3. OPIS STUDIJA I NASTAVNIH PROGRAMA.. 5

3.1. STUDIJ STROJARSTVA.. 6

3.1.1. Opće značajke studija. 6

3.1.2. Zajednički dio preddiplomskog studija. 7

3.1.3. Usmjereni dio preddiplomskog studija i diplomski studij8

3.1.4. Završetak studija. 9

3.1.5. Kratki opis nastavnih programa smjerova studija strojarstva. 9

KONSTRUKCIJSKI SMJER.. 9

PROCESNO-ENERGETSKI SMJER.. 10

PROIZVODNO INŽENJERSTVO.. 11

BRODOSTROJARSTVO.. 12

INŽENJERSKO MODELIRANJE I RAČUNALNE SIMULACIJE. 12

RAČUNALNO INŽENJERSTVO.. 13

INDUSTRIJSKO INŽENJERSTVO I MENADŽMENT. 13

INŽENJERSTVO MATERIJALA.. 14

MEHATRONIKA I ROBOTIKA.. 15

3.2. STUDIJ BRODOGRADNJE. 16

3.2.1. Opće značajke studija. 16

3.3. STUDIJ ZRAKOPLOVSTVA.. 18

3.3.1. Opće značajke studija. 18

REŽIM STUDIJAIzbor pojedinih vrsta izbornih kolegija

Studiji strojarstva, brodogradnje i zrakoplovstva osim obveznih kolegija sadrže i izborne tehničke i netehničke kolegije koji se slobodno biraju. Studij strojarstva osim toga sadrži i izborne skupine vezanih kolegija koje služe usmjeravanju studija na pojedine šire specijalnosti struke pojedinog smjera. Isto tako neki smjerovi studija strojarstva sadrže i specifične izborne kolegije smjera. Slijede upute za izbor pojedinih kategorija izbornih kolegija.

  1. Izborni tehnički kolegiji biraju se slobodno iz tablica izbornih tehničkih kolegija pojedinih smjerova s ograničenjem da se ne smiju izabirati iz ponude upisanog smjera (npr. studenti Brodostrojarskog smjera biraju iz tablica svih smjerova osim iz one Brodostrojarskog smjera). Moguće je izabrati i bilo koji stručni kolegij iz ponude obveznih kolegija drugih smjerova, s time da izborni tehnički kolegij uvijek nosi 4 ECTS boda, bez obzira na satnicu.
  2. Izborni netehnički kolegiji se biraju iz tablice izbornih netehničkih kolegija FSB, a može se izabrati i bilo koji kolegij iz ponude drugih fakulteta u skladu sa željom studenta, a u dogovoru s mentorom i predmetnim nastavnikom.
  3. Pri izboru kolegija iz Izborne skupine vezanih kolegija smjera, koji se biraju iz odgovarajuće tablice upisanog smjera, izabire se zadani broj sati predavanja i vježbi za dani semestar pazeći pri tome na preduvjete propisane kolonom "upisuje se uz".
  4. Izborni kolegiji smjera (samo u nekim smjerovima) biraju se iz odgovarajuće tablice smjera u dogovoru s voditeljem smjera i/ili mentorom.

          Tablični prikaz izbornih tehničkih kolegija - pdf

          Tablični prikaz izbornih netehničkih kolegija - pdf

2. OPĆE KARAKTERISTIKE STUDIJA 2.1. KONCEPCIJA STUDIJA

Studiji strojarstva, brodogradnje i zrakoplovstva na Fakultetu koncepcijski su i strukturom usklađeni sa zakonskim odredbama kojima se među ostalim određuje prilagođavanje studija Bolonjskom procesu i vrednovanje rada studenta putem ECTS bodova. Struktura studija zasnovana je na tri razine:

  • preddiplomski studij u trajanju od 7 semestara, kojim se stječe akademski naziv baccalaureus struke (strojarstva, brodogradnje ili zrakoplovstva),
  • diplomski studij u trajanju od 3 semestra, kojim se stječe akademski naziv magistar struke,
  • poslijediplomski studij u trajanju od 6 semestara, kojim se stječe akademski naziv doktora znanosti.

Razine i vrste studija na Fakultetu strojarstva i brodogradnje prikazani su sljedećom shemom:

   

STUDIJI

Razine

Sem.

STROJARSTVO

BRODOGRADNJA

ZRAKOPLOVSTVO

Preddiplmska

1

zajednički dio studija  

2

3

 temeljni predmeti struke i uvodni stručni kolegiji

 temeljni predmeti struke i uvodni stručni kolegiji

temeljni predmeti struke i uvodni stručni kolegiji  

4

5

6

7

Diplomska

1

obvezni i izborni kolegiji po smjerovima 

obvezni i izborni kolegiji studija 

obvezni i izborni kolegiji studija 

2

3

Poslije-diplomska

1

poslijediplomski studij u trajanju od 6 semestara 

2

3

4

5

6

Ovaj se tekst odnosi samo na preddiplomske i diplomske studije na FSB, dok je poslijediplomski studij opisan u posebnom izdanju.

2.1.1. Zajednički dio studija

Prva godina studija zajednička je studijima strojarstva, brodogradnje i zrakoplovstva. U njoj studenti dobivaju temeljna znanja iz matematike, fizike, kemije, inženjerske grafike i računarstva. Pri tome se fizika i kemija ne slušaju kao zasebni predmeti već su odgovarajući sadržaji tih disciplina pridruženi inženjerski orijentiranim kolegijima mehanika, nauka o čvrstoći i materijali. U 1. semestru sluša se i općeobrazovni kolegij sociologija koji daje uvid u socijalne i kulturne aspektima čovjekova života u suvremenom društvu. Prije početka nastave u 1. semestru studentima se nudi 45 sati rada u računalnim radionicama sa svrhom temeljnog računalnog opismenjivanja, a tijekom prve godine studija i drugi fakultativni sadržaji poput učenja stranih jezika i repetitorija.

U drugoj se godini studiji strojarstva, brodogradnje i zrakoplovstva razdvajaju, ali se u njoj također slušaju temeljni predmeti potrebni pojedinoj struci, kao što su matematika, elektrotehnika, termodinamika i mehanika fluida te uvodni stručni kolegiji elementi strojeva, tehnologije preradbenih i proizvodnih postupaka, a njihov sadržaj i opseg usklađen je s potrebama pojedinih nastavnih programa. U 3. semestru uvodi se i nastava stranog jezika u struci, koja se proteže kroz četiri semestra sa satnicom 1+1.

Cilj ustrojstva zajedničkog dijela studija (1. godina) i zajedničkih dijelova pojedinih studija (2. godina) je da se studentima pruže ona osnovna znanja koja ga osposobljavaju za samostalno učenje i ovladavanje specifičnim stručnim znanjima u bilo kojem segmentu struke, a time i za praćenje tehničkog razvoja i za uspješno djelovanje u struci tijekom cijelog radnog vijeka.

2.1.2. Preddiplomski studij

Preddiplomski studij traje 7 semestara. Njegovim završavanjem se stječe najmanje 210 ECTS bodova i znanja te vještine potrebne za rad na inženjerskim zadacima u području struke te akademski naziv sveučilišni prvostupnik (baccalaureus) inženjer strojarstva, brodogradnje ili zrakoplovnog inženjerstva. Studiji brodogradnje i zrakoplovstva nemaju smjerova već se usmjeravanje u željeno područje struke omogućava izborom odgovarajuće skupine izbornih kolegija. Studij strojarstva nudi devet smjerova, čime student dobiva blago usmjeravanje prema odabranom području strojarske struke. Većina smjerova nudi izborne skupine kolegija koje studentu omogućuju izbor stručnih sadržaja koji najbolje odgovaraju njegovoj budućoj profesionalnoj orijentaciji. Znanja koja nisu predviđena sadržajima ponuđenim unutar odabranog studija ili smjera moguće je dobiti izborom slobodno izbornih kolegija, kojih je najmanje pet: u pravilu jedan u 5. semestru i po dva u 6. i 7. semestru. Dva od tih kolegija biraju se kao netehnički predmeti iz ponude izborne skupine netehničkih izbornih kolegija FSB, a mogu se upisivati i kolegiji drugih fakulteta. Takva struktura nastavnog programa osigurava nužnu širinu stručnog obrazovanja, koja baccalaureusa strojarstva, brodogradnje ili zrakoplovnog inženjerstva osposobljava za djelovanje u bilo kojem segmentu struke, omogućujući pri tome i zadovoljavanje individualnih interesa i sklonosti pojedinaca.

2.1.3. Diplomski studij

Diplomski dio studija na FSB daje stručno i znanstveno produbljenje znanja stečenih na preddiplomskom studiju te na taj način predstavlja njegov logičan nastavak. Studentima se pruža mogućnost nastavka studija u odabranom smjeru preddiplomskog studija, ali i eventualna promjena smjera ukoliko su odgovarajućim izborom izbornih kolegija zadovoljeni traženi preduvjeti pojedinih obveznih kolegija odabranog smjera diplomskog studija. Studij traje tri semestra i donosi najmanje 90 ECTS bodova. Završetkom diplomskog studija polaznici su osposobljeni za obavljanje najsloženijih inženjerskih zadaća temeljenih na znanstvenom pristupu rješavanju problema. Na taj način diplomski studij na FSB koncepcijski udovoljava dvjema svrhama: obrazovanju stručnjaka za rad u praksi i davanju preduvjeta za nastavak obrazovanja na poslijediplomskom studiju. Uz obvezne kolegije također se nude i izborne skupine vezanih i slobodnih predmeta. Oni su namijenjeni produbljivanju znanja dijelom temeljnih disciplina, što omogućava znanstveni pristup problematici, a dijelom stručnih disciplina u svrhu specijalizacije na izabranom području struke.

2.1.4. Završetak studija i akademski nazivi

Preddiplomski studiji završavaju izradom i obranom završnog projekta koji se upisuje u posljednjem, 7. semestru studija. Obrani projekta pristupa se nakon polaganja ispita i izvršenja ostalih obveza svih odslušanih kolegija. Završetkom preddiplomskog studija stječe se najmanje 210 ECTS bodova i dobiva akademski naziv sveučilišni prvostupnik (baccalaureus) inženjer strojarstva, sveučilišni prvostupnik (baccalaureus) inženjer brodogradnje ili sveučilišni prvostupnik (baccalaureus) inženjer zrakoplovnog inženjerstva. Završeni studenti osposobljeni su za zapošljavanje u struci ili za nastavak studija na diplomskom studiju.

Diplomski studiji završavaju izradom i obranom diplomskog rada kojeg student upisuje u 10., završnom semestru studija. Obrani diplomskog rada pristupa nakon što je položio sve ispite upisanih kolegija i izvršio sve ostale studijske obveze. Završetkom diplomskog studija stječe se akademski naziv magistar inženjer strojarstva, magistar inženjer brodogradnje ili magistar inženjer zrakoplovnog inženjerstva i najmanje 90 ECTS bodova. To znači da uz minimalno stečenih 210 bodova na preddiplomskom studiju, ukupni minimalni broj od 300 ECTS bodova magistra inženjera omogućava nastavak studija na poslijediplomskom studiju.

Strukturni prikaz studijskih programa


Veća slika

 

SADRŽAJ

3. OPIS STUDIJA I NASTAVNIH PROGRAMA

Prva godina studija zajednička je studijima strojarstva, brodogradnje i zrakoplovstva. Struktura nastavnog programa prikazana je sljedećom tablicom:

Semestar 1.

Šifra kol.

Kolegij

P

V

P+V

Ispit

ECTS

 

Matematika I

5

4

9

1

10

 

Mehanika I

3

3

6

1

7

 

Materijali I

2

1

3

1

4

 

Računalna i inženjerska grafika

2

3

5

4

 

Sociologija

2

0

2

1

3

 

Ukupno

   

25

4

30

 

Tjelesna i zdravstvena kultura

0

2

2

0

1

 

Uvod u tehniku

2

0

2

0

1

             

Semestar 2.

Šifra kol.

Kolegij

P

V

P+V

Ispit

ECTS

 

Matematika II

4

3

7

1

8

 

Mehanika II

3

2

5

1

6

 

Nauka o čvrstoći

3

2

5

1

6

 

Materijali II

2

2

4

1

5

 

Oblikovanje pomoću računala

2

2

4

4

 

Ukupno

   

25

4

30

 

Tjelesna i zdravstvena kultura

0

2

2

0

1

3.1. STUDIJ STROJARSTVA 3.1.1. Opće značajke studija

Studij strojarstva na Fakultetu strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu tradicijski se razlikuje od uobičajenih studija strojarstva u svijetu po širini zahvaćanja struke. Osim klasičnog strojarstva (mechanical engineering), unutar studija na FSB ustalile su se i discipline koje se na svjetskim visokim učilištima uobičajeno vode kao posebni studiji: materijalika (material sciences), proizvodno inženjerstvo (production engineering) i organizacija proizvodnje (industrial engineering). Na taj se način na studiju strojarstva na FSB obrazuju stručnjaci za rad na razvoju, konstruiranju, gradnji, uporabi i održavanju postrojenja, strojeva, alata, uređaja i ostale opreme, na projektiranju, modeliranju i simulaciji rada toplinskih, energetskih i proizvodnih procesa, za strojnu opremu, energetiku i poriv brodova, u materijalici, automatizaciji, robotizaciji, vođenju procesa, osiguranju kvalitete, mjerenju te rukovođenju i unaprjeđenju proizvodnje i organizaciji rada i proizvodnje. Pri tome se u novije vrijeme posebna pažnja posvećuje suvremenim metodama i tehnologijama poduprtim računalnom podrškom i primjenama.

Kako bi mogao pokriti široko područje disciplina, Studij strojarstva grana se na smjerove u kojima se tijekom studija postupno uvode specifične discipline pojedinih užih specijalnosti strojarske struke.

Smjerovi Studija strojarstva su sljedeći:

Konstrukcijski smjer unutar studija strojarstva nudi posebne nastavne sadržaje od interesa i potreba Hrvatske vojske.

Studij se dijeli na preddiplomski dio u trajanju od 7 semestara i diplomski dio koji traje 3 semestra. Preddiplomski studij strojarstva osposobljava studente za samostalan rad u stuci, dok se diplomskim studijem stječu dodatna znanja potrebna za visokostručni rad na svim područjima strojarstva, uključujući i sposobnost komuniciranja na jednom od svjetskih jezika u struci, i priprema za daljnje stručno i znanstveno usavršavanje kroz poslijediplomski studij. Preddiplomski studij je namijenjen pristupnicima koji su u srednjoj školi svladali potpuni program matematike, fizike i kemije, imaju opće znanje barem jednog svjetskog jezika i služe se osobnim računalom. Kandidatima koji prilikom upisa ne ispunjavaju posljednja dva uvjeta omogućuje se da tijekom studija taj manjak nadoknade. Diplomski studij strojarstva je prvenstveno logičan nastavak preddiplomskog studija strojarstva, ali je moguć i pristup polaznicima s drugih fakulteta s odgovarajućim prerekvizitima ili uz polaganje potrebnih diferencijala.

Struktura nastavnog programa Studija strojarstva prikazana je sljedećom shemom:

Semestar

PREDDIPOMSKI STUDIJ

1

Zajednička prva godina za studije strojarstva,
brodogradnje i zrakoplovstva

2

3

Zajednička druga godina za pojedine
smjerove studija strojarstva

4

5

Obvezni kolegiji smjera

Izborna skupina vezanih kolegija

Izborni kolegiji smjera

Izborni tehnički kolegiji

Izborni netehnički kolegiji

6

7

           

Semestar

DIPLOMSKI STUDIJ

1

Obvezni kolegiji smjera

Izborna skupina vezanih kolegija

Izborni kolegiji smjera

Izborni tehnički kolegiji

Izborni netehnički kolegiji

2

3

Režim studija potiče studente na intenzivan i kontinuiran rad, a način izvođenja nastave, napose vježbi, kolokvija i ispita, osigurava uspješan studij pristupnicima prosječnih sposobnosti, te koji studiju posvećuju potrebno vrijeme i primjeren trud. Broj upisanih studenata (do 300 studenata strojarstva u 1. godini studija) primjeren nastavničkim i prostornim kapacitetima omogućuje takvo izvođenje nastave da student uz samostalan rad i neposredan dodir s asistentima i nastavnicima na vježbama, konsultacijama i kolokvijima svladava gradivo svakog predmeta do razine koja osigurava uspješan ishod ispita.

3.1.2. Zajednički dio preddiplomskog studija

Smjerovi se razdvajaju u drugoj godini studija, tako da je svim smjerovima potpuno zajednička je prva godina, dok se u drugoj godini sadržaj pojedinih kolegija prilagođuje potrebama specifičnog smjera. U prve dvije godine studija predmeti su pretežno iz temeljnih disciplina (matematike, grana primijenjene fizike) i temelja struke (grafičko izražavanje, elementi strojeva, elektrotehnika, materijali, tehnologija), a zastupljeni su i općeobrazovni predmeti kao sociologija i strani jezici u struci. Sadržaj i redoslijed predmeta podređen je didaktičkom povezivanju osnova struke s temeljnim disciplinama. Cilj je takvog ustrojstva zajedničkog dijela studija da se svakom studentu pruže ona osnovna znanja koja ga osposobljavaju za samostalno učenje i ovladavanje specifičnim stručnim znanjima u višim godinama studija i to u bilo kojem segmentu strojarstva. Time se ujedno student priprema za uspješno praćenje tehničkog razvoja i za uspješno djelovanje u struci tijekom cijelog radnog vijeka.

U sljedećoj tablici prikazani su zbrojevi ukupnih tjednih satnica pojedinih disciplina u prve dvije godine studija strojarstva.

 Tablica ukupnih tjednih satnica pojedinih disciplina u prve dvije godine studija strojarstva

Disciplina / smjer

KS

PE

PI

BS

RS

RI

II

IM

MR

Matematika

20

22

20

22

24

23

20

20

18

Mehanika

16

16

16

16

23

16

16

16

19

Materijali

7

7

7

7

7

7

7

7

7

Primjena računala

12

9

9

12

9

15

9

9

15

Tehnologija

8

8

12

8

6

8

5

8

6

Elementi strojeva

11

11

9

11

10

10

9

10

9

Termodinamika

7

11

4

11

11

4

4

4

4

Mehanika fluida

6

10

4

9

9

4

4

0

4

Elektrotehnika

4

4

4

4

5

8

4

4

8

Sociologija

2

2

2

2

2

2

2

2

2

Tehnički strani jezik

4

4

4

4

4

4

4

4

4

3.1.3. Usmjereni dio preddiplomskog studija i diplomski studij

Od petog semestra nadalje preddiplomski studij i diplomski studij, koji se na njega nastavlja, izgrađeni su tako da studentu osigura nužnu širinu stručnog obrazovanja koja ga stjecanjem baccalaureta ili diplome čini osposobljenim za djelovanje u bilo kojem segmentu struke, omogućujući pri tome i zadovoljavanje interesa i sklonosti pojedinca. To se postiže izborom željenog smjera studija i odgovarajućih izbornih skupina vezanih i slobodnih izbornih kolegija. Na taj način se u ovom dijelu studija student pobliže upoznaje s određenom skupinom razvoja i izrade tehničkih sustava, ali istodobno širi svoja znanja izborom srodnih stručnih sadržaja s osnovnim ciljem da se osposobi za samostalno vladanje i drugim suvremenim alatima strojarske struke.

U pojedinim smjerovima se u višim godinama studija izborom kolegija unutar raznovrsnih izbornih skupina predmeta studentu omogućava izbor željenog stručnog usmjeravanja prema osobnom afinitetu i potrebi. U strukturi svih nastavnih programa smjerova studija obvezno je barem pet slobodno izbornih kolegija u preddiplomskom studiju, od toga najmanje dva netehnička i najmanje jedan tehnički u diplomskom dijelu studija. Slobodno izborni tehnički kolegiji daju širinu struci jer se moraju birati izvan ponude vlastitog smjera, a obvezni i izborni netehnički kolegiji općeobrazovnu komponentu u znanjima inženjera.

Svrha je smjera da na primjeru odabranog područja osposobi za samostalnu primjenu temeljnih i stručnih znanja iz prve dvije godine studija, kao i za primjenu odabrane metodologije s kojom se upoznaje u izbornoj skupini predmeta pri rješavanju konkretnih tehničkih zadataka. Predmeti smjera omogućuju studentu, naročito u diplomskom dijelu studija, i primjenu odabranih ekspertnih znanja koja će mu olakšati djelovanje na području zaposlenja. Istodobno smjer nije specijalizacija jer sadrži propisane obavezne predmete koji obuhvaćaju srodna znanja i metode koja završenom stručnjaku omogućuju snalaženje na širem području strojarske struke.

Osim nastave na fakultetu, svaki je student tijekom preddiplomskog i diplomskog dijela studija dužan obaviti po četiri tjedna industrijske prakse. To je aktivni rad i boravak u poduzeću ili ustanovi koja pruža okruženje radnog mjesta strojarskog inženjera, pod nadzorom ovlaštenog stručnog osoblja institucije-domaćina. Sastavni dio nastavnog procesa su i organizirane i planirane stručne ekskurzije, prilikom kojih studenti posjećuju proizvodne pogone iz područja interesa smjera studija.

Studentima se nudi i niz izvannastavnih i fakultativnih aktivnosti u organizaciji studentskih udruga i nastavnih jedinica fakulteta. Kolegij Tjelesna i zdravstvena kultura, koji je obvezan tijekom prva četiri semestra, nudi se i u preostalom dijelu studija kao neobvezna ali preporučljiva aktivnost. I izvan te satnice Katedra za tjelesnu i zdravstvenu kulturu i studentske organizacije FSB organiziraju povremene sportske i društvene priredbe za studente i nastavnike fakulteta.

3.1.4. Završetak studija

Preddiplomski studij strojarstva završava polaganjem svih nastavnih obveza prvih sedam semestara i izradom i obranom završnog projekta, kojeg se studentu zadaje pri upisu u 7. završni semestar. Završni projekt radi se u načelu iz područja jednog od stručnih kolegija odabranog smjera studija pod nadzorom i uz pomoć odgovarajućeg predmetnog nastavnika. Uspješnom obranom projekta pred tročlanim povjerenstvom sastavljenim od nastavnika smjera stječe se akademski naslov sveučilišni prvostupnik (baccalaureus) inženjer strojarstva s naznakom smjera studija. Dovršetkom preddiplomskog studija strojarstva stječe se najmanje 210 ECTS bodova.

Diplomski studij strojarstva završava polaganjem svih nastavnih obveza upisanih tijekom tri semestra diplomskog studija i izradom i obranom diplomskog rada. Dipomski se rad zadaje tijekom završnog, trećeg semestra diplomskog studija iz problematike jednog od stručnih kolegija ili skupine stručnih kolegija smjera. Pri izradi diplomskog rada student mora pokazati vladanje temeljnim i stručnim znanjima stečenim tijekom studija i sposobnost samostalnog rješavanja pojedinih problema zadanih diplomskim zadatkom uz vođenje i savjetništvo voditelja rada. Uspješnom usmenom obranom diplomskog rada pred povjerenstvom za diplomske ispite kandidat stječe akademski naslov magistar inženjer strojarstva uz naznaku smjera studija. Diplomski studij donosi najmanje 90 ECTS bodova.

SADRŽAJ

3.1.5. Kratki opis nastavnih programa smjerova studija strojarstva KONSTRUKCIJSKI SMJER

Konstruiranje je kreativni proces oblikovanja proizvoda u kojem se određivanjem njegove strukture trebaju što bolje ostvariti zadane funkcije proizvoda. Ono je polazišna faza procesa razvoja proizvoda a isto tako i skup metoda kojima se utječe na poboljšanje postojećih proizvoda. U raznim fazama konstruiranja (koncipiranju, projektiranju i razradi) potrebno je razmatranjem svih valjanih i provedivih rješenja te njihovim vrednovanjem i optimiranjem ostvariti najpovoljniji proizvod. Neka od važnih svojstava koja se pri tome uzimaju u obzir su tehnologičnost, uporabljivost, tržišnost, pouzdanost itd.

Konstrukcijski smjer je namjenjen studentima koji žele istraživati novo, primjenjivati nove tehnike, tražiti nova rješenja, poboljšavati postojeće.

Tijekom studija studenti konstrukcijskog smjera steći će vještine i znanja kako teorijskih tako i praktičkih potrebnih za detaljnu statičku i dinamičku analizu i sintezu mehaničkih konstrukcija, analizu naprezanja i konstrukcijsko oblikovanje komponenata, metodičko konstruiranje, razradu i primjenu računalnih metoda proračuna. Bavit će se područjem općeg strojarstva, kao i područjem dizajna konstrukcija, održavanja i eksploatacije kopnenih (u jednom segment i zračnih) prometnih i transportnih sredstava, te pogonskih strojeva za ta sredstva. Osim toga, studenti ovog smjera upoznaju osnovne numeričkih metoda, metoda eksperimentalne analize naprezanja, ispitivanja dinamičkih karakteristika konstrukcija, strojeva i mehanizama, te motora i vozila.

U suvremeno opremljenim laboratorijima studenti konstrukcijskog smjera stiču dodatna teoretska i praktična znanja iz ovih područja.

Konstrukcijski smjer dijeli se na šest vezanih izbornih skupina predmeta. To su "Konstruiranje i razvoj proizvoda", "Mehanizmi i roboti", "Eksperimentalna mehanika", "Motori i vozila", " "Dizajn medicinskih konstrukcija" te "Vojna i zrakoplovna tehnika".

Studenti koji završe studij na konstrukcijskom smjeru mogu se zaposliti kao konstruktori i kreatori novih proizvoda u projektnim, proizvodnim i istraživačkim organizacijama, institutima, u gospodarstvu i poduzetništvu te na visokim učilištima, gdje mogu nastaviti svoje obrazovanje u znanstvenom pogledu. Konstruktori su dobrodošli svuda, gdje se tehnički proizvodi ili tehnike stvaraju, uporabljuju ili se njima prometuje.

Cijeli nastavni program konstrukcijskog smjera u PDF formatu možete pročitati ovdje.

Popis usmjerenja konstrukcijskog smjera s vezom na aktualni nastavni plan po usmjerenju:

SADRŽAJ

PROCESNO-ENERGETSKI SMJER

Procesno energetski smjer obrazuje stručnjake za projektiranje i vođenje eksploatacije procesnih, energetskih i termotehničkih postrojenja te razvoj i konstrukciju strojeva i uređaja za ta postrojenja. Osim zajedničkih predmeta studija strojarstva, nastavni program smjera sadrži produbljenja nastavnih sadržaja iz termodinamike, mehanike fluida i prijenosa topline i tvari kao fizikalnih osnova inženjerskih proračuna, temeljna znanja o dinamici procesa, automatskoj regulaciji i o procesnim mjerenjima te stručna znanja o karakterističnim vrstama energetskih strojeva i uređaja poput turbostrojeva, motora s unutarnjim izgaranjem, kompresora, toplinskih aparata, rashladnih sustava, kotlova, cjevovoda i sušara. Svi studenti tog smjera stječu i osnovna znanja o svojstvima i tehnološkoj pripremi pogonskih medija za pojedina postrojenja (voda, goriva i maziva) te potrebna znanja o zaštiti okoliša na tom području. Za rješavanje inženjerskih zadataka studenti se osposobljavaju individualnim konstrukcijskim i projektnim zadacima, koje samostalno obrađuju u okviru semestralnih radova, i laboratorijskim radovima koje izvode u manjim skupinama.

Termotehnička postrojenja održavaju u zadanim prostorima mikroklimatske uvjete primjerene namjeni tih prostora neovisno o meteorološkim prilikama. Ona su općeprisutna u suvremenom okruženju, a s porastom standarda i tehnološkog razvitka njihova primjena postaje sve učestalija. U istoimenoj izbornoj skupini vezanih kolegija studenti detaljno upoznaju načela rada, projekt, konstrukciju, upravljanje, postavljanje i održavanje uređaja za grijanje, hlađenje, ventilaciju, klimatizaciju i njihove elemente, kao što su pumpe, ventilatori, kompresori, izmjenjivači topline, cjevovodi itd. Izučavaju se najrazličitije primjene termotehničkih sustava kao što su npr. grijanje stambenih zgrada, grijanje i ventilacija industrijskih objekata, klimatizacija računalnih instalacija ili bolnica, hlađenje te smrzavanje u hladnjačama i sl. Pri tome se naročita pažnja posvećuje racionalnom korištenju energije uz uporabu obnovljivih izvora gdje je to moguće.

Kroz izbornu skupinu kolegija Procesna postrojenja studenti se upoznaju s procesnom tehnikom i elementima procesnih postrojenja. Područje primjene procesne tehnike kreće se od kemijske, petrokemijske, prehrambene i farmaceutske industrije pa sve do zaštite okoliša. Ono što posebno karakterizira procesnu tehniku je da za njezin proizvod oblik nema neko posebno značenje. U procesnim se postrojenjima odvijaju promjene tvari, energije i količine gibanja pri čemu se sama tvar podvrgava različitim mehaničkim, toplinskim i kemijskim operacijama. Studenti se kroz sadržaje kolegija upoznaju s osnovama različitih procesa i elementima procesnih postrojenja kako u smislu njihovog projektiranja, konstruiranja pojedinih elemenata tako i racionalnog korištenja energije, regulacije i održavanja. Kolegiji ove skupine nude studentima sadržaje sličnih studija u svijetu uz naglasak na konstrukciju pojedinih elemenata procesnih postrojenja.

Izborna skupina vezanih kolegija Energetika uvodi studente u tehničku problematiku postrojenja, strojeva i uređaja za dobivanje korisnih oblika energije iz primarnih energenata. Uz to ih upoznaje i s ekološkim i gospodarskim aspektima razvoja energetike na različitim razinama, od pojedinačnog poduzeća ili komunalne cjeline do regije ili zemlje. Nadogradnjom na sadržaje temeljnih disciplina studija studentima se pružaju stručni temelji za široki spektar djelovanja: od tehno-ekonomskih analiza pretvorbi i korištenja energije u zadatim tržišnim uvjetima, projektiranja postrojenja i konstruiranja strojeva, uređaja i opreme, do vođenja i unapređenja pogona postojećih energetskih postrojenja. Uz sadržaje s tehničkom problematikom objekata, studentima se pružaju i neka nova opća znanja, npr. iz dinamike i regulacije procesa i problematike mjerenja i mjerne tehnike. Na primjerima odabranih objekata, s čijom ulogom i problematikom su prethodno upoznati, studente se osposobljava za korištenje suvremenih inženjerskih metoda i računalnih alata za simulaciju strujnih, termičkih i mehaničkih pojava u dijelovima strojeva i postrojenja, za simulaciju ponašanja tehničkih sustava u nestacionarnim uvjetima i sl. Predmeti ove izborne skupine usporedivi su s predmetima na srodnim studijima renomiranih učilišta u svijetu, ali izbor njihova sadržaja u velikoj se mjeri temelji na procjenama potreba razvoja hrvatskog gospodarstva.

Cijeli nastavni program procesno-energetskog smjera u PDF formatu možete pročitati ovdje.

Popis usmjerenja procesno-energetskog smjera s vezom na aktualni nastavni plan po usmjerenju:

SADRŽAJ

PROIZVODNO INŽENJERSTVO

Proučavajući postojeća znanja o izradi materijalnih tvorevina, Proizvodno inženjerstvo osposobljava studenta ovladati elementarnim znanjima, neophodnima u prevođenju metalnih, polimernih ili biokompatibilnih materijala u željeni oblik i konačni proizvod.

Uz navedena, stječu se i znanja o montaži gotovih proizvoda u složeniju cjelinu, pri čemu je moguće ugraditi velik dio vlastitih znanja u konačni proizvod. To nedvojbeno predstavlja velik izazov u proizvodnji, kao ključnoj grani čovjekove djelatnosti.

Značajnu ulogu u svim segmentima navedenog imaju spoznaje o Automatici u proizvodnji, odnosno povezivanju računala i stroja, a potom i upoznavanje strategija, kako upravljati takovom cjelinom.

Ukoliko se u spomenutu cjelinu integrira i alat, riječ je o obradnim sustavima na kojima se temelji suvremena proizvodnja materijalnih dobara. Visoki stupanj integracije alata ili kalupa, stroja i računala danas je neophodan u tehnologijama spajanja, rezanja, kovanja, lijevanja i prerade polimera.

Navedene su ujedno i temeljne tehnologije strojastva, a objedinjuju gotovo sva strojarska znanja i stoga zahtijevaju studiozan pristup. Tako u domenu Proizvodnog inženjerstva spada i osiguravanje kvalitete kao željenog svojstva svakog konačnog proizvoda.

Cijeli nastavni program smjera proizvodno inženjerstvo u PDF formatu možete pročitati ovdje.

Popis usmjerenja smjera proizvodno inženjerstvo sa vezom na aktualni nastavni plan po usmjerenju:

Smjer proizvodnog inženjerstva i pripadajuća usmjerenja predstavljeni su MS PowerPoint™ prezentacijom koju možete pogledati ovdje.

BRODOSTROJARSTVO

Studenti brodostrojarskog smjera završetkom studija postižu zvanje magistra inženjera strojarstva, iako je studij toga smjera zajednički studij strojarstva i brodogradnje. U završnom dijelu studija slušaju se kolegiji sa strojarskim, brodostrojarskim i brodograđevnim sadržajima, koji daju osnovu kako za dobru suradnju s brodograditeljima, tako i za odgovorno i stručno obavljanje zadataka iz brodostrojarskog dijela, koji su na plovnim objektima veoma raznovrsni. Studenti brodostrojarskog smjera studija strojarstva u završnom dijelu studija imaju šest izbornih kolegija. Tijekom studija studenti brodostrojarskog smjera upoznavaju se s laboratorijima Brodarskog instituta i Fakulteta te sadržajima i metodama njihova rada.

Djelatnosti za koje su osposobljeni brodostrojarski magistri inženjeri jesu: projektiranje porivnih energetskih postrojenja plovnih objekata, vođenje remonta porivnih strojeva, nadzor nad projektiranjem, izradbom i montažom strojne opreme, suradnja s brodograđevnim inženjerima pri projektiranju broda, poslovi eksperata klasifikacijskih institucija.

Pretpostavlja se mogućnost zapošljavanja magistara inženjera strojarstva brodostrojarskoga smjera u brodogradilištima, brodarskim poduzećima, brodskim registrima, fakultetima, institucijama, brodograđevnoj pratećoj industriji, administraciji i prometu brodskom opremom.

U djelatnostima kao što su brodogradnja i gradnja plovnih objekata potreba za brodostrojarskim inženjerima je permanentna.

Cijeli nastavni program brodostrojarskog smjera u PDF formatu možete pročitati ovdje ili na Internet adresi nastavnog plana ovdje.

INŽENJERSKO MODELIRANJE I RAČUNALNE SIMULACIJE

Razvojem znanosti i tehnologije te s povećanjem dostupnosti informacija, u modernom društvu dolazi do značajne promjene u ulozi inženjera. Od inženjera se očekuje razumijevanje složenih tehničkih sustava, sposobnost primjene postojećih računalnih alata i selekcije dostupnih informacija te učinkovitost djelovanja u timskom radu.

Većina tehničkih sustava su složeni mehanički sustavi s pretvorbom energije, a proces njihova projektiranja, održavanja i eksploatacije danas je nezamisliv bez upotrebe računalnih simulacija. To uključuje modeliranje širokog spektra mehaničkih, hidrodinamičkih i termodinamičkih pojava uz njihovu međusobnu interakciju. Stoga je jasna potreba za izobrazbom inženjera koji bi imao znanja iz temeljnih tehničkih disciplina te mjerodavno primjenjivao postojeće računalne alate.

Studentima ovog smjera nude se prošireni sadržaji iz računalne matematike i temeljnih područja poput mehanike, čvrstoće, mehanike fluida i termodinamike, što čini podlogu za uspješne analize složenih tehničkih sustava. U smjeru se teorijska znanja utvrđuju kroz numeričko rješavanje odabranih problema, a u okviru skupnih i samostalnih projekata stečena znanja se primjenjuje u rješavanju složenijih problema. Obvezni kolegiji smjera daju osnovna znanja primjerena svakom inženjeru strojarstva. U izbornim skupinama vezanih kolegija, uz podršku suvremenih računalnih alata, stječu se dopunska teorijska znanja i uči metodologija rješavanja složenih tehničkih problema s naglaskom ili na strujno-toplinske procese ili na mehaničke sustave. U smjeru je predviđen dovoljan broj izbornih stručnih kolegija kroz koje će budući prvostupnici i magistri, sukladno vlastitim sklonostima, dopuniti svoja znanja o složenim tehničkim sustavima, procesima i tehnologijama. Odgovarajući izbor netehničkih kolegija doprinijet će da polaznici koji završe ovaj smjer mogu obnašati i rukovodeće funkcije u svojoj sredini. Zahvaljujući visoko stručnim znanjima, bit će konkurentni na tržištu rada i dobro pripremljeni za neprekidno usavršavanje koje je već danas postalo nužnost.

Prezentaciju ovog smjera možete pregledati na web stranicama Inženjersko modeliranje i računalne simulacije.

Cijeli nastavni program smjera inženjersko modeliranje i računalne simulacije u PDF formatu možete pročitati ovdje.

Popis usmjerenja smjera inženjersko modeliranje i računalne simulacije s vezom na aktualni nastavni plan po usmjerenju:

RAČUNALNO INŽENJERSTVO

Nastavni program smjera Računalno inženjerstvo nastoji odgovoriti na ubrzani tehnološki razvoj koji, uvjetovan suvremenim sociološkim, znanstvenim, gospodarskim, tržišnim i ekonomskim čimbenicima, potiče skraćenje vremena, povećanje kvalitete i sniženje troškova razvoja proizvoda kao i njegove proizvodnje. Osnova suvremenih inženjerskih i proizvodnih djelatnosti je integracija informacija i znanja, simulacija i analiza virtualnih proizvoda i proizvodnje, objektni pristupi i umjetna inteligencija. Pritom računalo kao sredstvo, u sprezi s odgovarajućim temeljnim, stručnim, ali i općim ("netehničkim") znanjima, predstavlja nezamjenjivi alat te se stoga, kao integralna tehnologija, isprepliće kroz većinu nastavnih sadržaja.

Program predviđa dodiplomski studij u trajanju 7 semestara i diplomski studij koji uključuje dodatna 3 semestra. Nude se četiri skupine kolegija: temeljne, stručne, računarske i opće, koje se protežu kroz svih sedam, odnosno deset, semestara. Na taj način studenti svladavaju stručna i računarska znanja od početka studija, paralelno s temeljnim znanjima. Opći sadržaji trebaju osigurati budućim inženjerima potrebnu obrazovnu širinu koju zahtijevaju sve kompleksniji pristupi procesa stvaranja. Smjer nudi i veliki broj izbornih kolegija, što omogućava studentu kreiranje nastavnih sadržaja prema vlastitim potrebama ili afinitetima, od konstrukcije i tehnologije izradbe proizvoda do robotike i automatike.

Naglaskom na primjeni računalne i informatičke tehnologije smjer Računalnog inženjerstva predstavlja izazov poglavito za buduće studente kojima je informatika važan motiv odabira studija. Inženjer obrazovan po programu ovoga smjera stječe znanja u skladu sa zahtjevima najviših tehnoloških dosega, tipična za potrebe suvremenih malih i velikih razvojnih i proizvodnih poduzeća. S obzirom na široko informatičko obrazovanje koje nudi, smjer otvara mogućnosti zapošljavanja u različitim proizvodnim, ali i neproizvodnim, granama/djelatnostima koje traže informatičko obrazovanje.

Prezentaciju ovog smjera možete pregledati na web stranicama Računalno inženjerstvo.

Cijeli nastavni program smjera računalno inženjerstvo i računalne simulacije u PDF formatu možete pročitati ovdje.

Popis usmjerenja smjera računalno inženjerstvo s vezom na aktualni nastavni plan po usmjerenju:

INDUSTRIJSKO INŽENJERSTVO I MENADŽMENT

Osnovnim se interesom smjera Industrijsko inženjerstvo i menedžment iskazuje obrazovanje inženjera i specijalista za rješavanje širokog spektra problema iz područja: projektiranje proizvodnje, projektiranje i reinženjeringa logistike, održavanja tehničkih sustava, menedžmenta ljudskih potencijala, menedžmenta kvalitete i osobito implementacije novih paradigmi u inženjerskom menedžmentu: računalom podržana proizvodnja, računalom podržano projektiranje tehnoloških procesa, računalom podržano projektiranje logističkih sustava, cjelovito produktivno održavanje i druge strategije održavanja, računalom podržano upravljanje proizvodnjom i poslovanjem, razvoj i implementacija menedžerskih informacijskih sustava i sustava poslovne inteligencije.

Studij "industrijskog inženjerstva i menedžmenta" koncipiran je kao prijediplomski u trajanju od sedam semestara (B.Sc.) i diplomski u trajanju od tri semestra, (M.Sc.). Od toga, dva su semestra uvodna, jednaka za sve studije i smjerove a sadrže temeljne kolegije nužne za studij tehničkih znanosti. U trećem i četvrtom semestru studij se nastavlja osnovama proizvodnih tehnologija, elektrotehnike, termodinamike, materijala i proizvodnog menedžmenta. Peti i šesti semestar uvodi studente u ostala područja tehnike i strojarstva (mehanika fluida, obradni sustavi, tehnološki procesi, mjerenja i kontrolu kvalitete) ali i u specifične discipline proizvodnog menedžmenta: inženjerska statistika, ekonomika proizvodnje, tehnička logistika, proizvodnja podržana računalom, održavanje.

Konačni profil inženjera prijediplomskog studija postiže se tijekom sedmog semestra, ali i kroz pet slobodnih izbornih kolegija, jedan izborni kolegij smjera, te završni projekt.

Diplomski studij u trajanju od 3 semestra intenzivno upućuje studente u metodologiju projektiranja procesa i sustava u proizvodnji i poslovanju kao i metode optimiranja, robotiku, računovodstvo i financije, a usmjeravanje se nastavlja izbornom skupinom kolegija smjera, tri slobodna izborna kolegija, te konačno izradom diplomskog rada.

Ovako koncipiran studij smjera "Industrijsko inženjerstvo i menedžment" omogućuje prvostupnicima inženjerima i magistrima inženjerima rad u vrlo širokom području proizvodnje i poslovanja gospodarskih subjekata. Primjerice, to su:

  • Projektiranje tehnoloških i proizvodnih procesa,
  • Projektiranje i upravljanje sustavima logističke podrške proizvodnji i poslovanju,
  • Projektiranje i unapređenje procesa održavanja i upravljanja pouzdanošću tehničkih sustava,
  • Projektiranje i reinženjering informacijskih menedžerskih sustava,
  • Upravljanje ljudskim potencijalima industrijskih poduzeća,
  • Analiza i unapređenje svih segmenata poslovnih, proizvodnih i drugih gospodarskih subjekata, osobito sa stajališta tehničke i gospodarske učinkovitosti,
  • Istraživanje i razvoj proizvodnih procesa i sustava, logističkih procesa i lanaca, sustava osiguranja kvalitete, osobito uvođenjem novih koncepcija poslovne izvrsnosti: CRM, RCM, SCM, TQM, CAMS, ERP, BI, …

Cijeli nastavni program smjera industrijsko inženjerstvo i menadžment u PDF formatu možete pročitati ovdje ili na Internet adresi nastavnog plana ovdje.

Smjer industrijskog inženjerstva i menadžmenta predstavljen je web prezentacijom koju možete pogledati ovdje.

INŽENJERSTVO MATERIJALA

Razvoj tehnike sve je više uvjetovan i povezan s znanjima o materijalima i pripadajućim tehnologijama. Nekad je za otkrivanje, dobivanje, oblikovanje i preradu materijala bila dovoljna vještina pojedinaca, dok su danas za to nužni znanstveni pristupi. U istraživanju, razvoju i primjeni tehničkih materijala sudjeluju interdisciplinarni timovi stručnjaka. Suvremeni materijali razvijeni su zahvaljujući primjeni znanja iz fizike, kemije, računala i različitih inženjerskih struka. Sinteza, povezivanje podataka i znanja te sinergija osnove su dobivanja novih materijala i pripadajućih proizvodnih postupaka, kao i inovativnih proizvoda.

Znanost i inženjerstvo materijala (engl. Materials Science, Materials Engineering, njem. Werkstoffwissenschaften, Werkstofftechnik) se smatra jednom od temeljnih (generičkih) grana - uz biotehnologiju, informatiku i komunikacije, čiji rezultati pokreću inovativan razvoj novih proizvoda i procesa u nizu drugih grana znanosti i tehnike - strojarstvu, brodogradnji, zrakoplovstvu, elektronici, optici, graditeljstvu, medicini i drugim područjima.

Broj i raznovrsnost materijala je sve veći, traže se drugačija svojstva, nužan je razvoj tehnologija dobivanja koje do sada nisu bile poznate. Težište istraživanja je na novim legurama, tehničkoj keramici, raznim vrstama kompozita, te na simulacijama i projektiranju materijala željenih svojstava.

Industrijski razvijene zemlje poklanjaju obrazovanju, razvoju i istraživanju novih materijala izuzetno veliku pozornost s visokim ulaganjima. Usmjerena visokoškolska naobrazba vezana uz znanost i inženjerstvo materijala najčešće se upravo izvodi na tehničkim fakultetima, odnosno na studijima strojarstva i srodnih struka.

Smjer "Inženjerstvo materijala" na FSB prvi je takvog profila na hrvatskim sveučilištima i jezgra je mogućeg interdisciplinarnog sveučilišnog studija Znanost i inženjerstvo materijala.

Suvremeno obrazovan inženjer na području materijala mora biti u stanju:

  • razumjeti nano- i mikrostrukturu materijala kao i povezanost strukture i svojstava materijala;
  • poznavati i ovladati tehnikama i metodama istraživanja i ispitivanja materijala;
  • poznavati tehnologije (postupke) proizvodnje, oblikovanja i oplemenjivanja materijala;
  • razumjeti uzroke određenog ponašanja materijala u realnim uvjetima primjene;
  • imati pregled svojstava i mogućnosti primjene svih skupina tehničkih materijala;
  • pratiti i prihvaćati nove informacije i znanja sa područja razvoja materijala;
  • moći i znati komunicirati s različitim strukama i zanimanjima (osposobiti se za timski rad).

Iz toga izvedeno, sadržaji specifičnih kolegija smjera obuhvaćaju sljedeće: termodinamičke osnove procesa proizvodnje i obrade materijala, metode istraživanja i ispitivanja svojstava, objašnjenja svojstava i ponašanja pojedinih skupina materijala - čelika, željeznih ljevova, lakih i obojenih metala, polimernih materijala, keramike, drva, betona i kompozitnih materijala, opise suvremenih postupaka oblikovanja materijala i proizvoda na gotovo konačan oblik, upoznavanje s postupcima modificiranja te prevlačenja površina, osnove tribologije, metode i primjere izbora i primjene materijala, postupke recikliranja materijala i obnavljanja proizvoda, metode modeliranja i simulacija svojstava materijala i parametara procesa.

Vježbe i samostalan rad studenata pretežno se izvode u laboratorijima za ispitivanje sastava, mikrostrukture i svojstava materijala, laboratoriju za toplinsku obradu i inženjerstvo površina kao i u drugim istraživačkim i razvojnim centrima. Praktičan uvid u postupke proizvodnje, oblikovanje i oplemenjivanja različitih vrsta materijala studenti će dobiti terenskom nastavom i praksom u industrijskim poduzećima u Hrvatskoj i u inozemstvu.

Magistar inženjer strojarstva ovoga smjera uže je osposobljen za rad: u istraživačkim laboratorijima za materijale, u institutima i centrima za razvoj proizvoda i tehnologija u industriji, kao nastavnik na fakultetima i srednjim školama, u proizvodnji, u odjelima za ispitivanje materijala i kontrolu kvalitete u industriji, kao poduzetnik u osnivanju i vođenju tvrtke temeljene na znanju.

Cijeli nastavni program smjera inženjerstvo materijala u PDF formatu možete pročitati ovdje ili na Internet adresi nastavnog plana ovdje.

MEHATRONIKA I ROBOTIKA

Mehatronika je interdisciplinarno tehničko i znanstveno područje na kojem se susreću i integriraju strojarske, elektroničke, automatičarske i informatičke discipline. Granice između pojedinih područja sve je teže uočiti i mehatronika ih kroz timski rad briše. Zato studiji mehatronike danas imaju veliku podršku od gospodarstva koje rado zapošljava inženjere takvog profila.

Nakon uvodnog općeg strojarskog i tehničkog obrazovanja, smjer Mehatronike i robotike nudi specijalistička znanja iz područja mehanike, elektronike, automatike, informatike, senzorike i robotike.

Područje mehanike pokriva teoriju i dizajn mehaničkog dijela mehatroničkog sustava. Konstrukcija se odvija na računalima s modernim alatima i metodama. Kroz matematičko modeliranje stječe se dublji uvid u fiziku različitih tipova sustava.

Područjem elektronike pokriva se elektronički dio mehatroničkog sustava, od teorije, dizajna do praktične realizacije. Težište je na mikroprocesorskim sustavima, koji su sveprisutni u današnjem tehničkom okruženju. Posebnu vrijednost ima veliki udio praktične nastave, koji se ostvaruje kroz nastavne makete i komercijalne uređaje.

Područjem automatike definiraju se temeljni principi automatskog i autonomnog rada mehatroničkih sustava. Pored klasičnih metoda automatske regulacije, u nastavnom procesu su i posljednja dostignuća na tom polju, kao što su neizrazita logika, a posebice neuronske mreže i umjetna inteligencija.

Informatičkom podrškom realizira se automatski rad mehatroničkog sustava. Programiraju se mikrokontrolerski uređaji na lokalnoj razini ali i danas sveprisutne mrežne aplikacije. Dobra oprema omogućuje praktično bavljenje vizijskim sustavima i povezivanje s robotom.

Mehatroničkom sustavu pristupa s integralnog aspekta što znači da su u smjeru na jednom mjestu objedinjeni svi aspekti tako složenog sustava. Takvo široko interdisciplinarno obrazovanje osigurava fleksibilnost u zapošljavanju u različitim gospodarskim granama. Pored toga, primjena mehatroničkih znanja proširuje se i na netehničke sustave (biomehatronika), čime se ostvaruje mogućnost zapošljavanja i u tradicionalnio manje tehničkim područjima.

Zbog međusobne povezanosti i velike ekspanzije, u obrazovanje smjera uključena je i robotika. Osim dobre teoretske podloge, studenti imaju i prvoklasnu laboratorijsku opremu od nekoliko robota, na kojima stječu praktična znanja i vještine. Obuka iz robotike ima na FSB-u dugogodišnju tradiciju i već spada u klasično područje obrazovanja magistara inženjera strojarstva.

Kako su mehatronika i robotika relativno novije discipline, za sada smjer nema usmjerenja. No s vremenom, kako opseg discipline bude rastao, smjer će se prilagođavati trendovima i osnivati usmjerenja. Za sada su "mini" usmjeravanja omogućena kroz izborne predmete. Oni pokrivaju širok raspon osobnih afiniteta studenata, kako tehničkog tako i netehničkog karaktera.

Cilj studija Mehatronike i robotike je obrazovati inženjere za potrebe sadašnjeg i budućeg gospodarstva. Ulazak Hrvatske u Europsku Uniju nužno će dovesti do prestrukturiranja dijela hrvatskog gospodarstva. Novi vlasnici i strani kapital uvest će standarde i mjerila potrebna za opstanak tvrtki na globalnom tržištu. Dio potrebnih stručnih znanja odnosit će se i na područje koje pokriva Mehatronika i robotika. Magistri inženjeri strojarstva, smjer mehatronika i robotika biti će potpuno ravnopravni i konkurentni inženjerima istog profila koji se već godinama obrazuju u sveučilišnim centrima Europe i svijeta.

Mehatronika je disciplina u nastajanju. Njezine granice još nisu niti sagledane, a kamoli istražene. Za dobro razumijevanje budućega svijeta mehatronička znanja biti će nužnost. Zato budite aktivni sudionik 21. stoljeća, jer mehatronika je izazov budućnosti. Prihvatite ga.

Cijeli nastavni program smjera Mehatronika i robotika u PDF formatu možete pročitati ovdje ili na Internet adresi nastavnog plana ovdje.

SADRŽAJ

3.2. STUDIJ BRODOGRADNJE 3.2.1. Opće značajke studija

Studij brodogradnje na Fakultetu strojarstva i brodogradnje (FSB) Sveučilišta u Zagrebu prilagođen je za izobrazbu magistara inženjera brodogradnje općeg profila koji će biti osposobljeni za rad u suvremenoj proizvodnji, da njome rukovode te da je razvijaju i usavršavaju, primjenjujući najnovije rezultate znanstvenih istraživanja. Širina znanja stečena ovakvim studijskim programom, uz osobnu kreativnost, omogućuje mladim inženjerima proizašlim iz "Zagrebačke škole brodogradnje" da biraju razne smjerove brodograđevne struke i da se prilagode promjenama koje svakodnevno donosi razvoj znanosti i tehnike. Inženjeri brodogradnje su kroz studij osposobljavaju da rade na poslovima osnivanja i konstrukcije broda, tehnologije gradnje i organizacije, eksperata klasifikacije i nadzora, gradnje broda, upravljanja, održavanja i iskorištavanja broda, studijskih i modelskih ispitivanja, raznih istraživačkih i konzultantskih organizacija, državnih nadzornih ustanova, i to za sve tipove i veličine brodova i za sve tipove pomorskih objekata.

Studij brodogradnje se prema europskim standradima visokih učilišta odvija u dva dijela: preddiplomski studij u trajanju od 7 semestara i diplomski studij u trajanju od daljnjih 3 semestra. Na preddiplomskom studiju, osim zajedničke 1. godine za sve studije FSB-a, studenti će prvo savladati niz temeljnih kolegija iz područja fundamentalnih disciplina (Matematika, Mehanika, ...) i općih tehničkih disciplina (Materijali, Elementi strojeva, Termodinamika, Mehanika fluida, ...) a potom i iz temeljnih brodograđevnih disciplina (Geometrija broda, Konstrukcija broda, Gradnja broda, Plovnost i stabilitet broda, Brodska hidromehanika, Otpor broda, Propulzija broda, Pogon broda, ...). Prva faza studiranja je zaokružena s primjerenim završnim radom. Diplomski studij predstavlja logičnu nadogradnju na preddiplomski studij, gdje će studenti slušati kolegije koji stručno i znanstveno jače zadiru u brodograđevnu struku (Vibracije broda, Čvrstoća broda, Osnivanje broda, Upravljivost broda, ...) i gdje se kroz izradu Projekata i diplomskog rada provjerava razina kreativnosti i samostalnog rada budućeg magistra inženjera brodogradnje.

Zavod za brodogradnju i pomorsku tehniku objedinjuje pet Katedri koje su osim nastave nosioci i stručnog i znanstvenog rada svojih članova. Zajedničke odrednice studija brodogradnje su sustav izbornih predmeta i mentorsko vođenje studenata, računalna tehnologija u Laboratoriju za primjenu računala u brodogradnji, te znanstveno-istraživalačka aktivnost kao i stručna suradnja s brodograđevnom industrijom. Katedra za konstrukciju plovnih objekata pokriva predmete vezane za osnivanje brodskih konstrukcija, teoriju konstrukcija, čvrstoću i vibracije broda, valna opterećenja, te podobnost, sigurnost i pouzdanost kao i optimizaciju konstrukcija.

Katedra za gradnju plovnih objekata objedinjuje stručne predmete vezane za brodograđevnu tehnologiju, osnivanje brodogradilišta, organizaciju brodograđevnog procesa i poslovanje brodogradilišta, te osigurava dvije industrijske prakse u domaćim ili inozemnim brodogradilištima i potrebnu terensku nastavu.

Katedra za osnivanje plovnih objekata i pomorsku tehniku je nosilac predmeta iz pomorstvenosti plovnih objekata, opreme broda i osnivanja broda i pučinskih (offshore) objekata. Posebice se ističe stručan pristup rješavanja osnivanja broda i pučinskih objekata u realnom okruženju morskih valova.

Katedra za hidromehaniku plovnih objekata pokriva predmete koji su u temelju struke i predstavljaju osnovu za razumijevanje velikog dijela stručnih predmeta, kao što su to geometrija broda, plovnost i stabilitet broda te otpor i propulzija broda te se oslanja na resurse Brodarskog instituta u Zagrebu.

Katedra za strojeve i uređaje plovnih objekata koja je primarno orjentirana na brodostrojarski smjer studija strojarstva, s posebnim interesom prema brodskim parnim i plinskim postrojenjima, brodskim pomoćnim strojevima, i spregom koja postoji između projektanta broda i projektanta porivnih i ostalih brodskih uređaja.

Cijeli nastavni program studija brodogradnje u PDF formatu možete pročitati ovdje ili na Internet adresi nastavnog plana ovdje.

SADRŽAJ

3.3. STUDIJ ZRAKOPLOVSTVA 3.3.1. Opće značajke studija

Studij zrakoplovstva na kojem je prva generacija studenata upisana 1995/96. godine, rezultat je dugogodišnje nakane čija je realizacija bila moguća tek u novim državno-pravnim uvjetima i novim potrebama. U tridesetim i četrdesetim godinama prošlog stoljeća obavljene su pripreme za osnivanje ovog studija na našem Sveučilištu ali do osnivanja nije došlo a Viša zrakoplovna škola u Zagrebu je ukinuta. Taj studij bio je razvijan izvan Hrvatske. Inicijativa za osnivanje Studija zrakoplovstva potekla je od avioprijevoznika, ratnog zrakoplovstva i ostalih veznih uz zrakoplovnu struku, sa stavom da je potreba za takvim studijem sazrela i da ima jasnu perspektivu zapošljavanja.

Zrakoplovna industrija jedno je od ključnih područja razvoja u Europi i područje gdje je EU, uz SAD, dominantna u svijetu. Novo područje svemirskih tehnologija također se dinamično razvija i zauzima jedno od vodećih pozicija u istraživačkim fondovima EU a time i mogućnosti istraživačkog rada talentiranim pojedincima.

Kod koncipiranja studija korištena su iskustva i konzultacije sa nastavnicima sličnih studija u Delftu, Stuttgartu, Berlinu i Pragu. Utemeljeno je i znanstveno područje zrakoplovstvo i raketna tehnika u okviru polja Tehničkih znanosti Ministarstva znanosti i tehnologije, čime je osigurano uredno napredovanje u struci. Ostvaruje se uspješna suradnja i koordinacija među fakultetima sa srodnim studijima, posebno elektrotehnike i prometnih znanosti (piloti).

Studij zrakoplovstva se dijeli na preddiplomski dio u trajanju od 7 semestara i diplomski dio koji traje 3 semestra. Preddiplomski studij je namijenjen pristupnicima koji su u srednjoj školi svladali potpuni program matematike, fizike i kemije, imaju opće znanje engleskog jezika i služe se osobnim računalom. Kandidatima koji ne ispunjavaju posljednja dva uvjeta mogu tijekom studija taj manjak nadoknaditi.

Diplomski studij zrakoplovstva je prvenstveno logičan nastavak preddiplomskog studija zrakoplovstva, ali je moguć i pristup polaznicima s drugih fakulteta ili drugih studija s ovog Fakulteta s odgovarajućim preduvjetima ili uz polaganje potrebnih diferencijalnih ispita.

U prve dvije godine na tzv. pripremnom dijelu preddiplomskog studija predmeti su pretežno iz temeljnih disciplina (matematike, primijenjena fizika) i temelja struke (grafičko izražavanje, primjena računala, elementi strojeva, elektrotehnika, materijali, tehnologija), a zastupljeni su i općeobrazovni predmeti kao sociologija i engleski jezik. Pripremni dio usmjeren je stjecanju solidnih općih znanja i osposobljavanju za samostalno učenje i ovladavanje specifičnim stručnim znanjima u višim godinama studija te predstavlja znanstvenu i stručnu osnovu za posebna zvanja zrakoplovne struke.

Od petog semestra nadalje preddiplomski studij i diplomski studij, koji se na njega nastavlja, izgrađeni su tako da studentu osigura nužnu širinu stručnog obrazovanja koja ga stjecanjem baccalaureta ili diplome čini osposobljenim za djelovanje u bilo kojem segmentu struke, omogućujući pri tome i zadovoljavanje interesa i sklonosti pojedinca. U usmjerenom dijelu studija, koji karakterizira mentorski rad, studenti će steći znanja iz područja:

§   aerodinamike

§   upravljanja zrakoplovom

§   pogona rakoplova

§   opreme zrakoplova

§     mehanike leta

§     konstrukcije zrakoplova

§     tehnologije i organizacije gradnje i održavanja sustava

§     osnivanja (projektiranja) raznih tipova letjelica

U strukturi svih nastavnih programa smjerova studija obvezno je barem pet izbornih kolegija, gdje se uz posebno pripremljene izborne kolegije Studija zrakoplovstva kao izborni predmeti mogu se upisati i svi predmeti FSB, a također i relevantni kolegiji srodnih fakulteta kao što su FER, FPZ ili PMF. Predviđa se da će za određene kolegije specifičnih specijalnosti biti angažirani i stručnjaci iz inozemstva.

Osim nastave na fakultetu, svaki je student tijekom preddiplomskog i diplomskog dijela studija dužan obaviti po četiri tjedna industrijske prakse. To je aktivni rad i boravak u poduzeću ili ustanovi (u RH ili inozemstvu) koja pruža okruženje radnog mjesta inženjera zrakoplovnog inženjerstva, pod nadzorom ovlaštenog stručnog osoblja institucije-domaćina.

Ograničeni broj upisanih studenata primjeren je potrebama struke i nastavničkim i prostornim kapacitetima te omogućuje takvo izvođenje nastave da student uz samostalan rad i neposredan dodir s asistentima i nastavnicima na vježbama, konsultacijama i kolokvijima, te korištenjem dostupnih profesionalnih zrakoplovnih softvera savlada gradivo svakog predmeta do razine koja osigurava uspješan ishod ispita.

Magistri inženjeri zrakoplovnog inženjerstva osposobljavaju se za rad u suvremenim zrakoplovnim kompanijama na području održavanja konstrukcije i strojarske opreme zrakoplova te na modifikacijama i projektiranju letjelica.

Cijeli nastavni program studija brodogradnje u PDF formatu možete pročitati ovdje ili na Internet adresi nastavnog plana ovdje.

SADRŽAJ

REŽIM STUDIJA

Propisani režim studija potiče studenta na intenzivan i kontinuirani rad s ciljem temeljitog stjecanja znanja i redovitog studiranja po sustavu godina za godinu. Radi toga su u režim studija uključene sljedeće osnovne postavke:

  1. Pohađanje nastave (predavanja i vježbi) je obvezatno. Predmetni nastavnici provode kontrolu pohađanja nastave na predavanjima i na vježbama u skladu s pravilima i postupkom objavljenom na oglasnoj ploči i na http://www.fsb.hr// prije početka nastave. Prijavu studenta na pohađanje nastave pojedinog kolegija potvrđuje predmetni nastavnik dodjelom 1. potpisa (na prva tri predavanja).
  2. Osnovni uvjet za dobivanje 2. potpisa je uredno pohađanje predavanja i naročito vježbi. (dozvoljen je opravdani izostanak s najviše 20% predavanja i 15% vježbi). Uvjete dobivanja 2. potpisa za svaki kolegij predmetni nastavnik objavljuje na prvom predavanju, oglasnoj ploči i na http://www.fsb.hr//. Posljedica neispunjavanja propisanih uvjeta je uskraćivanje 2. potpisa, tj. ponavljanje godine.
  3. Vježbe čine cjelinu s predavanjima, a služe kao priprema za provjeru znanja. Teorijsko znanje stečeno praćenjem predavanja na vježbama primjenjuje se na praktične zadatke koji se rješavaju prema uputama i objašnjenjima nastavnika.
  4. Slijednost kolegija strogo se poštuje. Pojedini kolegiji predstavljaju temelj za razumijevanje drugih kolegija. Stoga se takvi kolegiji predaju i polažu u propisanom logičnom slijedu. Preduvjete za pojedini kolegij propisuje predmetni nastavnik i objavljuje ih na početku predavanja i oglasom. Kontrola slijednosti provodi se nedozvoljavanjem izlaska na ispit kandidatima bez položenih uvjetovanih kolegija.
  5. Predviđena je organizacija repetitorija za studente prve godine studija. Repetitoriji su dodatne vježbe za studente sa slabijim predznanjem iz srednje škole. Studenti koji osjete potrebu za tim oblikom pomoći trebaju se organizirati u grupe i prijaviti nastavniku koji vodi vježbe iz danog kolegija. Za njih će se prema mogućnostima organizirati dodatna nastava izvan redovite satnice.
  6. Isto tako predviđena je i organizacija tutorijala za studente viših godina studija. Nakon prijave studenata koji žele proširiti znanja iz specifičnih dijelova gradiva predmetni će nastavnik po mogućnosti organizirati dodatnu nastavu izvan redovite satnice.
  7. Provjera znanjaProvjera znanja može se provoditi na različite načine:
    • ispitom nakon odslušanih predavanja i vježbi,
    • kontinuirano tijekom semestra,
    • kombinacijom kontinuirane provjere znanja i ispita.
    Ispiti
    • Student može pristupiti ispitu nakon što je ispunio uvjete za dobivanje 2. potpisa. Ispit može biti pismeni i/ili usmeni. Usmeni ispit je javan.
    • Ispitni rokovi određuju se za svaki kolegij na početku akademske godine i to za cijelu akademsku godinu.
    • Ispitni rokovi su redoviti i izvanredni. Redoviti ispitni rokovi jesu: zimski (veljača), ljetni (lipanj/srpanj) i jesenski (rujan). Za svaki kolegij potrebno je predvidjeti i barem po jedan izvanredni ispitni rok po semestru. Između dva uzastopna izlaska na ispit mora proteći najmanje 8 kalendarskih dana.
    • Dekanski rok, koji se isto tako unaprijed strogo određuje akademskim kalendarom, predviđen je samo za one studente kojima nedostaje jedan preostali ispit za prijelaz u sljedeću godinu studija. Ostali studenti ne mogu prijaviti ispit u tom roku. Za taj rok ne vrijedi propisana razlika od 8 dana od prethodnog polaganja ispita.
    • Ispit se iz istog kolegija može polagati najviše četiri puta. Četvrti put ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom. Student koji četvrti put nije položio ispit iz istog predmeta obvezan je u idućoj akademskoj godini ponovno upisati taj predmet. Ako student i nakon ponovljenog upisa predmeta ne položi ispit gubi pravo na studiranje.
    • Povjerenstvo određuje dekan na prijedlog voditelja studija (nositelja kolegija).

    Kontinuirana provjera znanja provodi se tijekom održavanja nastave. Provodi se:

    • kolokvijima,
    • programima,
    • seminarskim radovima,
    • projektima,
    • prezentacijama.

    Kolokviji

    • Ispite je moguće djelomično ili u potpunosti zamijeniti polaganjem kolokvija.
    • Kolokvijem se provjerava znanje zaokruženih cjelina gradiva.
    • Pristupanje kolokvijima je obvezno. Nositelj kolegija mora organizirati provedbu kolokvija unutar rasporeda nastave dotičnog kolegija tijekom semestra.
    • Termini, način održavanja kolokvija i kriteriji vrednovanja objavljuju se na početku nastave za svaki kolegij.
    • Za kolegije s ukupnom satnicom predavanja i vježbi do 45 sati u semestru kolokvija su najmanje dva, a za veće kolegije najmanje tri (može ih biti i više).
    • Nositelji kolegija dužni su objaviti propisani minimum uspjeha na pojedinačnim kolokvijima ili na svim kolokvijima sumarno, što može biti osnova za djelomično ili potpuno oslobađanje od ispita.
    • Studentski radovi, seminarski radovi, dijelovi projekta, programski zadaci mogu biti ekvivalent kolokvijima, što isto određuje nositelj kolegija na početku nastave.
    Uvjeti za upis više godine studija su sljedeći:
    • Testirana oba semestra prethodne godine studija. To podrazumijeva prikupljanje drugih potpisa iz svih upisanih kolegija.
    • Položeni svi ispiti iz prethodne godine studija.

    Studenti koji ne zadovolje ove uvjete ponavljaju godinu. Predmete za koje nisu stekli drugi potpis dužni su upisati iznova i obaviti sve obveze za stjecanje drugog potpisa. Prilikom ponavljanja godine može se odobriti parcijalni upis predmeta sljedeće godine studija u srazmjeru s položenim kolegijima.

  8. Već od prve godine studija uvodi se mentorski sustav. Na prvoj godini studija od novoupisanih studenata tvore se manje grupe (oko 5 studenata) kojima se dodjeljuje mentor iz redova docenata i profesora. Mentor je dužan na početku nastave povjerenim mu studentima dati osnovne upute za studij, a tijekom godine biti im na raspolaganju za pitanja i savjete u vezi s problemima koje ne mogu riješiti sami ili uz pomoć studentske službe. Studenti su obvezni javiti se svojim mentorima u za to predviđenom terminu.

U slučaju poteškoća vezanih uz studij koje ne može riješiti mentor, student se može obratiti voditelju studija ili smjera, a potom i prodekanu za nastavu. Za sva pitanja iz područja redovitog odvijanja studija nadležna je studentska služba.


Povjerenstvo za nastavni program

SADRŽAJ



Fakultet strojarstva i brodogradnje, Ivana Lučića 5, 10002 Zagreb, p.p. 102, Croatia
MB 3276546; OIB: 22910368449; PIC: 996827485; IBAN: HR4723600001101346933, tel: +385 1 6168 222, fax: +385 1 6156 940