Računalni centar
Pojavom računala šezdesetih godina zbile su se korjenite promjene u načinu rada, konstruiranju, oblikovanju, projektiranju, učenju, predočavanju i funkcioniranju strojeva. Sedamdesetih godina masovno širenje računala svijetom i njegova prisutnost u svim segmentima ljudske djelatnosti uvjetovali su nužnu promjenu metodologije rada, istraživanja, odgoja i obrazovanja na fakultetu. Godine 1971. Znanstveno-nastavno vijeće imenovalo je komisiju sa zadatkom da predloži najpovoljnije rješenje za sustavno uvođenje računala u nastavu i znanstveni rad na Fakultetu. Tri stručna suradnika za računala zaposlena su 1972. godine. No trebalo je još nekoliko godina da 1977.-1979. godine budu adaptirane prostorije za računalni centar i nabavljen je najveći dio opreme. Računalni centar obuhvaćao je 1979. godine sistemske hale, učionice, korisnički prostor, knjižnicu, sobu za konzultacije, rad s grupama i za sastanke, sobu za voditelja i malo skladište. Centar je osposobljen za samostalan rad s mogućnošću priključka na terminal SRCE. Uspostavom vlastita Računalnog centra bitno je unaprijeđen rad zavoda, od kojih su se neki već dulje služili vanjskim uslugama Središnjeg računalnog centra u gradu za svoj rad. Računalna tehnika kao znanost za sebe i njezina primjena na svim područjima znanosti i tehnike razvila se veoma brzo i postala je imperativ za sve one koji ne žele zaostati na svom području, zaključuje se u Spomenici iz 1979. godine. Budući da je računalo sredstvo drukčije pismenosti, logično je da se od inženjerskih snaga nove mlađe generacije očekivalo puno iskazivanje na novom alatu. Njegova primjena dosegla je sva područja strojarstva i brodogradnje. Računalo je zauzelo dominantno mjesto u suvremenoj kulturi druge polovice 20. stoljeća, ono mjesto koje je više od jednog stoljeća (1860.-1960.) zauzimao mehanički stroj.
Danas Računalni centar Fakulteta strojarstva i brodogradnje vodi brigu o,
- razvoju i održavanju mrežne infrastrukture fakulteta,
- održavanju računalnih učionica koja se koriste u nastavi,
- održavanju računala zajedničkih službi fakulteta, knjižnice i ISVU računala,
- održavanju informatičke opreme u predavonicama,
- nadogradnji i održavanju fakultetskih poslužitelja,
- razvoju i održavanju informatičkih servisa poput službenih internetskih stranica fakulteta, e-učenja, i dr.
- ispunjavanju svih obveza prema CARNET-u, a koji se postavljaju prema fakultetu kao punopravnom članu CARNET-ove mreže
