Studiranje i nastava
Prediplomski i diplomski studiji
Strojarstvo
Studij strojarstva

Studij strojarstva na Fakultetu strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu tradicijski se razlikuje od uobičajenih studija strojarstva u svijetu po širini zahvaćanja struke. Osim klasičnog strojarstva (mechanical engineering), unutar studija na FSB ustalile su se i discipline koje se na svjetskim visokim učilištima uobičajeno vode kao posebni studiji: materijalika (material sciences), proizvodno inženjerstvo (production engineering) i organizacija proizvodnje (industrial engineering). Na taj se način na studiju strojarstva na FSB obrazuju stručnjaci za rad na razvoju, konstruiranju, gradnji, uporabi i održavanju postrojenja, strojeva, alata, uređaja i ostale opreme, na projektiranju, modeliranju i simulaciji rada toplinskih, energetskih i proizvodnih procesa, za strojnu opremu, energetiku i poriv brodova, u materijalici, automatizaciji, robotizaciji, vođenju procesa, osiguranju kvalitete, mjerenju te rukovođenju i unaprjeđenju proizvodnje i organizaciji rada i proizvodnje. Pri tome se u novije vrijeme posebna pažnja posvećuje suvremenim metodama i tehnologijama poduprtim računalnom podrškom i primjenama.

Kako bi mogao pokriti široko područje disciplina, Studij strojarstva grana se na smjerove u kojima se tijekom studija postupno uvode specifične discipline pojedinih užih specijalnosti strojarske struke.

Smjerovi Studija strojarstva su sljedeći:

Konstrukcijski smjer unutar studija strojarstva nudi posebne nastavne sadržaje od interesa i potreba Hrvatske vojske.

Studij se dijeli na preddiplomski dio u trajanju od 7 semestara i diplomski dio koji traje 3 semestra. Preddiplomski studij strojarstva osposobljava studente za samostalan rad u stuci, dok se diplomskim studijem stječu dodatna znanja potrebna za visokostručni rad na svim područjima strojarstva, uključujući i sposobnost komuniciranja na jednom od svjetskih jezika u struci, i priprema za daljnje stručno i znanstveno usavršavanje kroz poslijediplomski studij. Preddiplomski studij je namijenjen pristupnicima koji su u srednjoj školi svladali potpuni program matematike, fizike i kemije, imaju opće znanje barem jednog svjetskog jezika i služe se osobnim računalom. Kandidatima koji prilikom upisa ne ispunjavaju posljednja dva uvjeta omogućuje se da tijekom studija taj manjak nadoknade. Diplomski studij strojarstva je prvenstveno logičan nastavak preddiplomskog studija strojarstva, ali je moguć i pristup polaznicima s drugih fakulteta s odgovarajućim prerekvizitima ili uz polaganje potrebnih diferencijala.

Struktura nastavnog programa Studija strojarstva prikazana je sljedećom shemom:

Semestar PREDDIPOMSKI STUDIJ
1

Zajednička prva godina za studije strojarstva, 
brodogradnje i zrakoplovstva

2
3 Zajednička druga godina za pojedine 
smjerove studija strojarstva
4
5 Obvezni kolegiji smjera Izborna skupina vezanih kolegija Izborni kolegiji smjera Izborni tehnički kolegiji

Izborni netehnički kolegiji

6
7
Semestar

DIPLOMSKI STUDIJ

1 Obvezni kolegiji smjera Izborna skupina vezanih kolegija Izborni kolegiji smjera Izborni tehnički kolegiji Izborni netehnički kolegiji
2
3

Režim studija potiče studente na intenzivan i kontinuiran rad, a način izvođenja nastave, napose vježbi, kolokvija i ispita, osigurava uspješan studij pristupnicima prosječnih sposobnosti, te koji studiju posvećuju potrebno vrijeme i primjeren trud. Broj upisanih studenata (do 300 studenata strojarstva u 1. godini studija) primjeren nastavničkim i prostornim kapacitetima omogućuje takvo izvođenje nastave da student uz samostalan rad i neposredan dodir s asistentima i nastavnicima na vježbama, konsultacijama i kolokvijima svladava gradivo svakog predmeta do razine koja osigurava uspješan ishod ispita.

Zajednički dio preddiplomskog studija

Smjerovi se razdvajaju u drugoj godini studija, tako da je svim smjerovima potpuno zajednička je prva godina, dok se u drugoj godini sadržaj pojedinih kolegija prilagođuje potrebama specifičnog smjera. U prve dvije godine studija predmeti su pretežno iz temeljnih disciplina (matematike, grana primijenjene fizike) i temelja struke (grafičko izražavanje, elementi strojeva, elektrotehnika, materijali, tehnologija), a zastupljeni su i općeobrazovni predmeti kao sociologija i strani jezici u struci. Sadržaj i redoslijed predmeta podređen je didaktičkom povezivanju osnova struke s temeljnim disciplinama. Cilj je takvog ustrojstva zajedničkog dijela studija da se svakom studentu pruže ona osnovna znanja koja ga osposobljavaju za samostalno učenje i ovladavanje specifičnim stručnim znanjima u višim godinama studija i to u bilo kojem segmentu strojarstva. Time se ujedno student priprema za uspješno praćenje tehničkog razvoja i za uspješno djelovanje u struci tijekom cijelog radnog vijeka.

U sljedećoj tablici prikazani su zbrojevi ukupnih tjednih satnica pojedinih disciplina u prve dvije godine studija strojarstva.

 Tablica ukupnih tjednih satnica pojedinih disciplina u prve dvije godine studija strojarstva

Disciplina / smjer KS PE PI BS RS RI II IM MR
Matematika 20 22 20 22 24 23 20 20 18
Mehanika 16 16 16 16 23 16 16 16 19
Materijali 7 7 7 7 7 7 7 7 7
Primjena računala 12 9 9 12 9 15 9 9 15
Tehnologija 8 8 12 8 6 8 5 8 6
Elementi strojeva 11 11 9 11 10 10 9 10 9
Termodinamika 7 11 4 11 11 4 4 4 4
Mehanika fluida 6 10 4 9 9 4 4 0 4
Elektrotehnika 4 4 4 4 5 8 4 4 8
Sociologija 2 2 2 2 2 2 2 2 2
Tehnički strani jezik 4 4 4 4 4 4 4 4 4


Usmjereni dio preddiplomskog studija i diplomski studij

Od petog semestra nadalje preddiplomski studij i diplomski studij, koji se na njega nastavlja, izgrađeni su tako da studentu osigura nužnu širinu stručnog obrazovanja koja ga stjecanjem baccalaureta ili diplome čini osposobljenim za djelovanje u bilo kojem segmentu struke, omogućujući pri tome i zadovoljavanje interesa i sklonosti pojedinca. To se postiže izborom željenog smjera studija i odgovarajućih izbornih skupina vezanih i slobodnih izbornih kolegija. Na taj način se u ovom dijelu studija student pobliže upoznaje s određenom skupinom razvoja i izrade tehničkih sustava, ali istodobno širi svoja znanja izborom srodnih stručnih sadržaja s osnovnim ciljem da se osposobi za samostalno vladanje i drugim suvremenim alatima strojarske struke.

U pojedinim smjerovima se u višim godinama studija izborom kolegija unutar raznovrsnih izbornih skupina predmeta studentu omogućava izbor željenog stručnog usmjeravanja prema osobnom afinitetu i potrebi. U strukturi svih nastavnih programa smjerova studija obvezno je barem pet slobodno izbornih kolegija u preddiplomskom studiju, od toga najmanje dva netehnička i najmanje jedan tehnički u diplomskom dijelu studija. Slobodno izborni tehnički kolegiji daju širinu struci jer se moraju birati izvan ponude vlastitog smjera, a obvezni i izborni netehnički kolegiji općeobrazovnu komponentu u znanjima inženjera.

Svrha je smjera da na primjeru odabranog područja osposobi za samostalnu primjenu temeljnih i stručnih znanja iz prve dvije godine studija, kao i za primjenu odabrane metodologije s kojom se upoznaje u izbornoj skupini predmeta pri rješavanju konkretnih tehničkih zadataka. Predmeti smjera omogućuju studentu, naročito u diplomskom dijelu studija, i primjenu odabranih ekspertnih znanja koja će mu olakšati djelovanje na području zaposlenja. Istodobno smjer nije specijalizacija jer sadrži propisane obavezne predmete koji obuhvaćaju srodna znanja i metode koja završenom stručnjaku omogućuju snalaženje na širem području strojarske struke.

Osim nastave na fakultetu, svaki je student tijekom preddiplomskog i diplomskog dijela studija dužan obaviti po četiri tjedna industrijske prakse. To je aktivni rad i boravak u poduzeću ili ustanovi koja pruža okruženje radnog mjesta strojarskog inženjera, pod nadzorom ovlaštenog stručnog osoblja institucije-domaćina. Sastavni dio nastavnog procesa su i organizirane i planirane stručne ekskurzije, prilikom kojih studenti posjećuju proizvodne pogone iz područja interesa smjera studija.

Studentima se nudi i niz izvannastavnih i fakultativnih aktivnosti u organizaciji studentskih udruga i nastavnih jedinica fakulteta. Kolegij Tjelesna i zdravstvena kultura, koji je obvezan tijekom prva četiri semestra, nudi se i u preostalom dijelu studija kao neobvezna ali preporučljiva aktivnost. I izvan te satnice Katedra za tjelesnu i zdravstvenu kulturu i studentske organizacije FSB organiziraju povremene sportske i društvene priredbe za studente i nastavnike fakulteta.


Završetak studija

Preddiplomski studij strojarstva završava polaganjem svih nastavnih obveza prvih sedam semestara i izradom i obranom završnog projekta, kojeg se studentu zadaje pri upisu u 7. završni semestar. Završni projekt radi se u načelu iz područja jednog od stručnih kolegija odabranog smjera studija pod nadzorom i uz pomoć odgovarajućeg predmetnog nastavnika. Uspješnom obranom projekta pred tročlanim povjerenstvom sastavljenim od nastavnika smjera stječe se akademski naslov sveučilišni prvostupnik (baccalaureus) inženjer strojarstva s naznakom smjera studija. Dovršetkom preddiplomskog studija strojarstva stječe se najmanje 210 ECTS bodova.

Diplomski studij strojarstva završava polaganjem svih nastavnih obveza upisanih tijekom tri semestra diplomskog studija i izradom i obranom diplomskog rada. Dipomski se rad zadaje tijekom završnog, trećeg semestra diplomskog studija iz problematike jednog od stručnih kolegija ili skupine stručnih kolegija smjera. Pri izradi diplomskog rada student mora pokazati vladanje temeljnim i stručnim znanjima stečenim tijekom studija i sposobnost samostalnog rješavanja pojedinih problema zadanih diplomskim zadatkom uz vođenje i savjetništvo voditelja rada. Uspješnom usmenom obranom diplomskog rada pred povjerenstvom za diplomske ispite kandidat stječe akademski naslov magistar inženjer strojarstva uz naznaku smjera studija. Diplomski studij donosi najmanje 90 ECTS bodova.

 
MB 3276546
OIB 22910368449
PIC 996827485
IBAN HR4723600001101346933

tel: +385 1 6168 222
fax: +385 1 6156 940
Sveučilište u Zagrebu
Ministarstvo znanosti i obrazovanja

Alumni AMAC
Mapa stranica
  
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Ivana Lučića 5
10002 Zagreb, p.p. 102