Imao sam 16 godina kada sam započeo izradu prvih nastambi za solitarne pčele. To su korisni kukci koji se u voćnjaku koriste za oprašivanje te povećavaju kvalitetu i količinu uroda. U početku je to bio hobi koji se na drugoj godini faksa počeo razvijati u smjeru posla. Na 4. godini imao sam prvu značajnu prodaju. Već tada su postojale indicije da bi to mogao biti dobar posao te sam ulagao sve više vremena. Izlazio sam na prve rokove kako bih ranije mogao otići doma kontrolirati pčele. Iako na diplomskom studiju prosjek obično raste, meni je pao jer sam se više usmjerio na posao. U početku je sve bilo jednostavno, mogao sam iskoristiti šupu koju smo doma imali, podrum i sl. Ali kako je broj pčela rastao, tako je rastao i broj nastambi te je bila nužna investicija u skladišne kapacitete. Također sam uložio u razvoj stroja za rezanje trske od koje izrađujem nastambe.

Na svijetu postoji više od 20 000 pčelinjih vrsta, od kojih medarice čine tek oko 10 vrsta. Ostatak čine divlje pčele koje ne rade med te žive u zemlji, drvetu, pijesku, itd. Sve je manje pčela i drugih oprašivača zbog industrijalizacije, klimatskih promjena te povećane upotrebe pesticida. Problem s izumiranjem kukaca, prema nekim znanstvenicima, veći je od problema s onečišćenjem. Europska unija prepoznala je važnost oprašivača pa je 2018. pokrenula zajedničku politiku vezanu uz problem s njihovim izumiranjem. U sklopu navedenoga bila je organizirana radionica u Bruxellesu u obliku javnog konzultiranja, kao neki okrugli stol. Osim što sam bio jedini student, bio sam i jedini strojar među brojnim entomolozima. Na natjecanju poduzetnika osvojio sam financijsku potporu i mentorsku potporu stručnjaka za marketing i prodaju, što me dodatno poguralo.

Komercijalno sam krenuo u uzgoj dviju pčelinjih vrsta. Danas imam velik broj pčela koje prodajem i iznajmljujem. Iznajmljivanje znači premještanje pčela na lokaciju oprašivanja dok su u fazi mirovanja. Svake godine posjećujem voćnjak badema u Dalmaciji. Za badem je specifično da vrlo rano cvate, a na tom području nema dovoljno medarica te nisu aktivne pri nižim temperaturama kao solitarne pčele. Medaricama treba temperatura od 12° do 14º C i sunce, a solitarne pčele izlaze i pri 5º C ako je sunčano. U lipnju smo došli po nastambe koje smo postavili u proljeće, a kad sam došao doma, pronašao sam pet crnih udovica unutar nastambi.
Ovo proljeće napravio sam nove nastambe. Stare sam bacio zbog velikih šteta prouzročenih pticama i vremenskim uvjetima. U prosincu nisam imao ni jednu nastambu, a plan je bio u veljači postaviti ih na lokacije. Na Božić mi je sinula ideja te sam odlučio cijeli zaštitni plašt nastambe napraviti od hrastovine. Kada sam računicu stavio na papir, shvatio sam da se radi o 60 kubika hrastovine koje nemam kamo staviti, a kamoli kako platiti. Odlučio sam se za drveni okvir s polipropilenskim pločama koje sam dodatno omotao ceradom za zaštitu od UV zračenja. Tako sam u dva mjeseca osmislio i napravio dovoljan broj nastambi za sve svoje pčele. Svaku jesen provodim akciju čišćenja pčela: odvajanje nametnika, vađenje iz trske te priprema za sljedeću sezonu. Cijeli se postupak radi ručno za svaku nastambu jer ne postoji stroj za to. Nadam se da će se u budućnosti taj proces automatizirati kako bi se svima u ovome području olakšao posao.

Josip Popčević, alumnus

Humans of FSB