Početna stranica - FSB

Na ovoj stranici koristimo kolačiće kako bi korisnici mogli pristupati svojim korisničkim računima te za potrebe analize pristupa fakultetskim stranicama. Nastavljanjem korištenja ove stranice pristajete na kolačiće.

Obavijesti vezane za pandemiju COVID-19
Studiranje i nastava
Preddiplomski i diplomski studiji
Zrakoplovno inženjerstvo i svemirska tehnika

Studij zrakoplovnog inženjerstva i svemirske tehnike

Trajanje u semestrima: 6 (preddiplomski), 4 (diplomski)
Broj ECTS: 180 (preddiplomski), 120 (diplomski)
Studijski program: Preddiplomski studij

Studij zrakoplovnog inženjerstva i svemirske tehnike se do akademske godine 2022./2023. izvodio pod nazivom Studij zrakoplovnog inženjerstva, a koji se do akademske godine 2021./2022. izvodio pod nazivom Studij zrakoplovstva.

Studij zrakoplovstva, na kojem je prva generacija studenata upisana 1995/96. godine, rezultat je dugogodišnje nakane čija je realizacija bila moguća tek u novim državno-pravnim uvjetima i novim potrebama. U tridesetim i četrdesetim godinama prošlog stoljeća obavljene su pripreme za osnivanje ovog studija na našem Sveučilištu, ali do osnivanja nije došlo, a Viša zrakoplovna škola u Zagrebu je ukinuta. U novije vrijeme, inicijativa za osnivanje Studija zrakoplovstva potekla je od avioprijevoznika, ratnog zrakoplovstva i ostalih veznih uz zrakoplovnu struku, sa stavom da je potreba za takvim studijem sazrela i da ima jasnu perspektivu zapošljavanja.

Zrakoplovno inženjerstvo i svemirska tehnika su još od polovine prošlog stoljeća područja u okviru kojih su se razvijale brojne nove tehnologije, koje su potom svoje promicanje nalazile i u drugim primjenama tehničke prakse i svakodnevnog života. Tome svjedočimo i danas. Ubrzana digitalizacija, potreba za ekološko održivim rješenjima te razvoj i primjena umjetne inteligencije svoj naročit utjecaj imaju na suvremen sektor zrakoplovstva i atmosferske robotike. Ipak, pored svega spomenutog, vjerojatno najveći poticaj razvoju novih tehnologija danas predstavlja rast svemirskog sektora, čiji se ubrzan razvoj pokazuje snažnim zamašnjakom globalne znanstvene i tehnološke produkcije.

Kako bi odgovorili na opisane izazove, na Studiju zrakoplovnog inženjerstva i svemirske tehnike obrađuju se sve glavne teme obrazovanja suvremenih inženjera, od znanosti o materijalima, tehnoloških procesa i održavanja, do dizajna mehaničkih konstrukcija i pogonskih agregata, fizike atmosferskog i orbitalnog leta te projektiranja letjelica i besposadnih sustava (npr. popularnih 'dronova'). Pored usvajanja inženjerskih znanja, studijskim se programom naročito promovira kreativno i kritičko promišljanje usvojenog gradiva, a s ciljem čim uspješnije integracije visokoobrazovanih stručnjaka u suvremeno tržište u Republici Hrvatskoj i šire.

Kod koncipiranja studija korištena su iskustva i konzultacije s nastavnicima sličnih studija na sveučilištima u Delftu, Milanu, Stuttgartu, Berlinu i Pragu. Utemeljeno je i znanstveno područje Zrakoplovstvo i raketna tehnika u okviru polja Tehničkih znanosti Ministarstva znanosti i tehnologije, čime je osigurano uredno napredovanje u struci. Ostvaruje se uspješna suradnja i koordinacija među fakultetima sa srodnim studijima, posebno s Fakultetom elektrotehnike i računarstva u Zagrebu te Fakultetom prometnih znanosti (obrazovanje pilota).

Nov preddiplomski studijski program Zrakoplovno inženjerstvo i svemirska tehnika zamjenjuje dosadašnji preddiplomski studijski program Zrakoplovno inženjerstvo. Pri tome je potrebno napomenuti da će nov preddiplomski studijski program trajati tri godine s kojim se ostvaruje 180 ECTS boda. Također, trenutno je u pripremi i nov diplomski studijski program Zrakoplovno inženjerstvo i svemirska tehnika - u trajanju od dvije godine i 120 ECTS bodova - koji će na diplomskoj razini predstavljati nastavak istoimenog preddiplomskog studijskog programa.

Nastavne cjeline preddiplomskog studija pomno su i detaljno oblikovane kako bi se sustavno obradila ciljana područja. Međutim, za primarno upoznavanje s nastavnim programom, odnosno za stjecanje osnovnog dojma o njegovom stručnom karakteru, ovdje možemo izdvojiti nekoliko kolegija specijalističke tematike, kojima se – nastavljajući se na 'klasične' temeljne predmete inženjerskog obrazovanja, kao što su Mehanika, Materijali, Mehanika fluida, Termodinamika i sl. – daje poseban pečat studiju obrađujući 'zrakoplovne' i 'svemirske' teme:

U strukturi nastavnog programa studija predviđeni su i izborni kolegiji, u okviru kojih se - uz posebno pripremljene izborne kolegije Studija zrakoplovnog inženjerstva i svemirske tehnike - kao izborni predmeti mogu upisati i kolegiji drugih studija FSB-a, a također i relevantni predmeti srodnih fakulteta kao što su FER, PMF ili FPZ.

Nastava se odvija klasičnom akademskom praksom, odnosno kombinacijom predavanja i studentskih vježbi, od čega su neke – pored učestalih auditornih vježbi - i laboratorijskog, odnosno terenskog karaktera, zavisno o karakteru pojedine nastavne cjeline. Fakultet raspolaže brojnim suvremeno opremljenim laboratorijima – od mjeriteljstva i laboratorija analize materijala, do naprednog znanstvenog računanja i robotike, odnosno umjetne inteligencije – koji su, u sklopu studija i nastavne prakse na raspolaganju budućim studentima.

Osim nastave na fakultetu, svaki je student tijekom preddiplomskog i diplomskog dijela studija dužan obaviti po četiri tjedna industrijske prakse. To je aktivni rad i boravak u poduzeću ili ustanovi (u RH ili inozemstvu) koja pruža okruženje radnog mjesta inženjera zrakoplovnog inženjerstva, pod nadzorom ovlaštenog stručnog osoblja institucije-domaćina.

Ograničeni broj upisanih studenata primjeren je potrebama struke i nastavničkim i prostornim kapacitetima te omogućava takvo izvođenje nastave da student uz samostalan rad i neposredan doticaj s asistentima i nastavnicima na vježbama, konzultacijama i kolokvijima, te korištenjem dostupnih računalnih alata, savlada gradivo svakog predmeta do razine koja osigurava uspješan ishod ispita.

Budući prvostupnici i magistri inženjeri zrakoplovnog inženjerstva i svemirske tehnike osposobljavaju se za rad u suvremenim zrakoplovnim kompanijama na području održavanja zrakoplovnih konstrukcija i pripadne opreme te modifikacijama i projektiranju letjelica i besposadnih sustava, kao i za rad u državnim i regulatornim agencijama te vojnom sektoru.

Također, s obzirom na širok spektar usvojenog znanja, svoje stručne kompetencije završeni studenti mogu realizirati i u visokotehnološkim kompanijama koje će surađivati u svemirskom sektoru i razvoju naprednih tehnologija, a čija je primjena šireg karaktera i ne mora nužno uvijek biti povezana s područjem svemirske tehnike, odnosno konvencionalnog zrakoplovstva i zračnog prometa.

Fakultet strojarstva i brodogradnje
Ivana Lučića 5
10002 Zagreb, p.p. 102
MB 3276546
OIB 22910368449
PIC 996827485
IBAN HR4723600001101346933
tel: +385 1 6168 222
fax: +385 1 6156 940
Sveučilište u Zagrebu
Ministarstvo znanosti i obrazovanja

Mapa stranica