Studij zrakoplovnog inženjerstva i svemirske tehnike
Broj ECTS: 180 (prijediplomski), 120 (diplomski)
Studijski program: Prijediplomski studij, Diplomski studij
Studij zrakoplovnog inženjerstva i svemirske tehnike se do akademske godine 2022./2023. izvodio pod nazivom Studij zrakoplovnog inženjerstva, a koji se do akademske godine 2021./2022. izvodio pod nazivom Studij zrakoplovstva.
Studij zrakoplovstva, na kojem je prva generacija studenata upisana 1995/96. godine, rezultat je dugogodišnje nakane čija je realizacija bila moguća tek u novim državno-pravnim uvjetima i novim potrebama. U tridesetim i četrdesetim godinama prošlog stoljeća obavljene su pripreme za osnivanje ovog studija na našem Sveučilištu, ali do osnivanja nije došlo, a Viša zrakoplovna škola u Zagrebu je ukinuta. U novije vrijeme, inicijativa za osnivanje Studija zrakoplovstva potekla je od avioprijevoznika, ratnog zrakoplovstva i ostalih veznih uz zrakoplovnu struku, sa stavom da je potreba za takvim studijem sazrela i da ima jasnu perspektivu zapošljavanja.
Zrakoplovno inženjerstvo i svemirska tehnika su još od polovine prošlog stoljeća područja u okviru kojih su se razvijale brojne nove tehnologije, koje su potom svoje promicanje nalazile i u drugim primjenama tehničke prakse i svakodnevnog života. Tome svjedočimo i danas.
Ubrzana digitalizacija, potreba za ekološko održivim rješenjima te razvoj i primjena umjetne inteligencije svoj naročit utjecaj imaju na suvremen sektor zrakoplovstva i atmosferske robotike. Ipak, pored svega spomenutog, vjerojatno najveći poticaj razvoju novih tehnologija danas predstavlja rast svemirskog sektora, čiji se ubrzan razvoj pokazuje snažnim zamašnjakom globalne znanstvene i tehnološke produkcije. Kako bi odgovorili na opisane izazove, na Studiju zrakoplovnog inženjerstva i svemirske tehnike obrađuju se sve glavne teme obrazovanja suvremenih inženjera, od znanosti o materijalima, tehnoloških procesa i održavanja, do dizajna mehaničkih konstrukcija i pogonskih agregata, fizike atmosferskog i orbitalnog leta te projektiranja letjelica i besposadnih sustava (npr. popularnih 'dronova'). Pored usvajanja inženjerskih znanja, studijskim se programom naročito promovira kreativno i kritičko promišljanje usvojenog gradiva, a s ciljem čim uspješnije integracije visokoobrazovanih stručnjaka u suvremeno tržište u Republici Hrvatskoj i šire.
Kod koncipiranja studija korištena su iskustva i konzultacije s nastavnicima sličnih studija na sveučilištima u Delftu, Milanu, Stuttgartu, Berlinu i Pragu. Utemeljeno je i znanstveno polje Zrakoplovstvo, raketna i svemirska tehnika u okviru znanstvenog područja Tehničkih znanosti, čime je osigurano uredno napredovanje u struci. Ostvaruje se uspješna suradnja i koordinacija među fakultetima sa srodnim studijima, posebno s Fakultetom elektrotehnike i računarstva i Prirodoslovno-matematičkim fakultetom u Zagrebu te Fakultetom prometnih znanosti (obrazovanje pilota). Nov prijediplomski studijski program Zrakoplovno inženjerstvo i svemirska tehnika zamjenjuje dosadašnji prijediplomski studijski program Zrakoplovno inženjerstvo. Pri tome je potrebno napomenuti da nov prijediplomski studijski program traje tri godine u okviru kojeg se ostvaruju 180 ECTS boda. Također, trenutno je u pripremi i nov diplomski studijski program Zrakoplovno inženjerstvo i svemirska tehnika - u trajanju od dvije godine i 120 ECTS bodova - koji će na diplomskoj razini predstavljati nastavak istoimenog prijediplomskog studijskog programa.
Nastavne cjeline prijediplomskog studija pomno su i detaljno oblikovane kako bi se sustavno obradila ciljana područja. Međutim, za primarno upoznavanje s nastavnim programom, odnosno za stjecanje osnovnog dojma o njegovom stručnom karakteru, ovdje možemo izdvojiti nekoliko kolegija specijalističke tematike, kojima se – nastavljajući se na 'klasične' temeljne predmete inženjerskog obrazovanja, kao što su Mehanika, Materijali, Mehanika fluida, Termodinamika i sl. – daje poseban pečat studiju obrađujući 'zrakoplovne' i 'svemirske' teme:
- Konstrukcija zrakoplova,
- Uvod u astronautiku,
- Mlazni i raketni motori,
- Performanse zrakoplova,
- Orbitalna mehanika,
- Nerazorna ispitivanja zrakoplovnih konstrukcija,
- Čvrstoća i pouzdanost zrakoplovnih i svemirskih konstrukcija.
Nastava se odvija klasičnom akademskom praksom, odnosno kombinacijom predavanja i studentskih vježbi, od čega su neke – pored učestalih auditornih vježbi - i laboratorijskog, odnosno terenskog karaktera, zavisno o karakteru pojedine nastavne cjeline. Fakultet raspolaže brojnim suvremeno opremljenim laboratorijima – od mjeriteljstva i laboratorija analize materijala, do naprednog znanstvenog računanja i robotike, odnosno umjetne inteligencije – koji su, u sklopu studija i nastavne prakse na raspolaganju budućim studentima.
Osim nastave na fakultetu, svaki je student tijekom diplomskog dijela studija dužan obaviti po četiri tjedna industrijske prakse. To je aktivni rad i boravak u poduzeću ili ustanovi (u RH ili inozemstvu) koja pruža okruženje radnog mjesta inženjera zrakoplovnog inženjerstva, pod nadzorom ovlaštenog stručnog osoblja institucije-domaćina.
Ograničeni broj upisanih studenata primjeren je potrebama struke i nastavničkim i prostornim kapacitetima te omogućava takvo izvođenje nastave da student uz samostalan rad i neposredan doticaj s asistentima i nastavnicima na vježbama, konzultacijama i kolokvijima, te korištenjem dostupnih računalnih alata, savlada gradivo svakog predmeta do razine koja osigurava uspješan ishod ispita.
Budući sveučilišni prvostupnici i sveučilišni magistri inženjeri zrakoplovnog inženjerstva i svemirske tehnike osposobljavaju se za rad u suvremenim zrakoplovnim kompanijama na području održavanja zrakoplovnih konstrukcija i pripadne opreme te modifikacijama i projektiranju letjelica i besposadnih sustava, kao i za rad u državnim i regulatornim agencijama te vojnom sektoru.
Također, s obzirom na širok spektar usvojenog znanja, svoje stručne kompetencije završeni studenti mogu realizirati i u visokotehnološkim kompanijama koje će surađivati u svemirskom sektoru i razvoju naprednih tehnologija, a čija je primjena šireg karaktera i ne mora nužno uvijek biti povezana s područjem svemirske tehnike, odnosno konvencionalnog zrakoplovstva i zračnog prometa.